Pisci na mreži – Stanislav Habjan 28. siječnja 2015. od 17:00 – 18:30

snimku pogledajte na poveznici:

http://youtu.be/xYmQVp0jqfg

 

 

Gost programa Pisci na mreži je Stanislav Habjan autor koji je u tekstu priče i prostoru vizualnoga svojom kreativnošću (maštanja i maštanja) učinio mnoge „nemoguće varijante“ dostupnim i važnim za one koji rastu i koji su odrasli. Riječ je, jasno je odmah, o kretanjima koja su nerijetko suprotna, paralelna, izmjenjiva – različita – i to je ono što ih čini i za nas važnim, nerijetko neophodnim.

Namjera nam je danas u razgovoru sa Stanislavom Habjanom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

 

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

 

Vjerujemoda su za ovu priliku razgovor sa Stanislavom Habjanom, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

 

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Stanislava Habjana da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Autorski tekstovi

S. Habjan, Poštari lakog sna, 1984.

S. Habjan, Izbor priča, 1984–2015.

S. Habjan, Otvorena misao

 

Linkovi : Dijalozi sa Stanislavom Habjanom  http://www.tportal.hr/tema/?keywords=stanislav+habjan

Čini se da ne živimo na svjetioniku http://dizajn.hr/?id=1231

Skale od sunca

http://www.skaledosunca.com/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=31&cntnt01returnid=20

http://www.vecernji.hr/tag/stanislav-habjan-114738

 

 

Voditelji programa Pisci na mreži: Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO

     

 

Stanislav Habjan

Otvorio sam dućan koji se opire trgovini. Neke stvari nisu na prodaju

Piše. Patricia Kiš

 

Stanislav Habjan u svoj Dućan metafora dolazi u 14 sati i deset minuta . Odjene plavu ili žutu radničku košulju i stavi vilenjačku kapu na glavu. Pa stane iza drvenog stola i počne nešto raditi, a od 15 sati, kad izložbeni prostor Laube, gdje je smješten Dućan, otvori vrata, usput i razgovara s posjetiteljima, pakira i potpisuje, vodi i dnevnik. Ostane do ponoći. I tako mjesec dana.

 

Plava i žuta košulja

Plava košulja povezana je, kako kaže, s miljeom srednjoeuropske radničke Trešnjevke, kakva je bila u doba njegova odrastanja. Žuta je košulja ovdje zbog Majakovskog: “U povijesti literature spominje se žuta košulja kojom je mladi Majakovski, prije nego što će postati pjesnik, svraćao pažnju na svoj lik.”

Visoka vilenjačka kapa sa spiralnom vinjetom napravljena je prema crtežuDanijela Žeželja, jednim u nizu iz nedavno otisnute slikovnice “Dućan metafora”, koju su Habjan i Žeželj objavili u okviru svoje izdavačke kuće Petikat koja djeluje na relaciji Zagreb (Habjan) – Brooklyn (Žeželj). Tako zajedno vode i Dućan. Istaknuto mjesto zauzima novi sjajan strip “Industrijski” Danijela Žeželja, koji će se Habjanu pridružiti na kraju rada Dućana, otvorenog do 27. veljače.

Habjan, dizajner i književnik, kaže: “Zanima me, na primjer, istražiti kakav je bio pjesnički prsluk koji je Petar Hektorović, prema legendi, naslijedio od Petrarce. Također je u planu pokrivalima za glavu pridružiti Danteovu kapicu.”

 

Koliko košta ideja?Je li sve onako kako je zamišljao?

“Poticajnih susreta i dobre energije ne manjka, neki su artikli već sretno udomljeni, svakodnevno dodajem poneki novi iz riznice, a cijene su izražene u ciframa koje završavaju na pet ili nula, što ne znači da se kao protuvrijednost ne može ponuditi nešto drugo osim novca. Dapače, ovo je dućan koji se opire trgovini i potiče razmjenu ideja, znanja i usluga.

U području kreativnih djelatnosti pogotovo je teško ili nemoguće objektivno procijeniti vrijednost nekog proizvoda, jer kako vrednovati ideju koja ti u sekundi padne s neba? Možeš se pokušati ravnati po uloženom trudu i materijalu, ali za neke stvari potrošiš petnaest minuta, a druge ti uzmu mladost. Vrijednost artikala u našem dućanu namjerno je istaknuta kao stilska figura, dakle proizvoljna i podložna promjeni. Osobito ako je argument za to dovoljno zanimljiv ili apsurdan.”

Pomniji pregled ponude pokazuje da sve stvari ipak nisu na prodaju. Na primjer, papir iz školske bilježnice na kojem, dječjim rukopisom, pod naslovom “Opiši svog tatu”, njegov sin Jakov u dvije rečenice rješava zadaću: Moj tata zove se Stanislav. Ima dva para istih cipela.

Dječja knjižica crteža, slikovnica potpisana imenom autorove kćeri kad je bila djevojčica, otvorena je na stranicama koje sučeljavaju lik gusara s mačetom i nasmiješenog dječaka. Na gusarevu prijetnju: Ti ćeš biti gusar ili ćeš biti hrana ribama!, dječak sretno odgovara: Nikad neću biti gusar!

 

‘Nemoguća varijanta’

Stanislav Habjan pojavio se još početkom osamdesetih, prvo kao pisac, autor kultne zbirke priča “Nemoguća varijanta” (naslovom njegove antologijske priče “Poštari lakog sna" imenovana je panorama proze Quorumova naraštaja, kasnije i poznata pjesma Pipsa), da bi potom bio suosnivač Greiner & Kropilak Mailart Officea. Veza s tim razdobljem u okviru Dućana metafora može se otkriti tek u artiklu pod nazivom “Jakna dvadesetog stoljeća”. Na klasičnoj pilotskoj kožnoj jakni je grafit, prizor s boksačkim ogledom simboličnih predstavnika Dobra i Zla, te naslovom Final conflict. Jakna je prvo pripadala Branimiru Štuliću, koji ju 1984. daruje Habjanu kao honorar za oblikovanje omota ploče “Krivo srastanje”, da bi je potom “naizmjenično i neprestano nosili i Kropilak iGreiner iPetar Miučin”, sve do oslikavanja jakne crtežom Danijela Žeželja sredinom devedesetih.

 

Harms i Van Gogh

Dizajn za Azru bio je Habjanu prvi profesionalni posao (“Razglednica za Rdeču turneju Pankrta drugi”), u čijoj su dizajnerskoj biografiji danas brojni vizualni identiteti kulturnih događanja i umjetničkih projekata, plakati tiskani u prestižnim europskim publikacijama, a bio je i art-direktor novina za kulturu Homo volans i glazbenog magazina Nomad...

Žeželj i Habjan oblikovali su ovogodišnji vizualni identitet Pulskog festivala knjiga Sa(n)jam, gdje su izveli i performans Simetrija kvadrata zajedno s glazbenicima Jessicom Lurie i Robertom Kainarom. I dok razgovaramo, u dućanu svira Lurie (povremeno se izmjenjuje s Tomom Waitsom ili Joeom Strummerom).

Habjan je za festival knjiga napravio i kalendar za 2012. koji sadrži stihove prošli tjedan preminule poljske pjesnikinje Wislawe Szymborske.

Na stolu u dućanu, izloženi jedan pokraj drugog, dva su portreta: Harmsova crno-bijela fotografija te poznati portret Van Gogha, koji nevjerojatno sliče...

U ponudi je i plakat za predstavuRenea Medvešaka “Najbolja juha! Najbolja juha!”, posvećena Vladi Kristlu, a na kojem je parafrazirao njegovu izjavu: Umjetnost je umjetnost, zločin je zločin.

U prodaji su i majice na kojima su prekriženi znakovi brzine, što je zapravo znak za prekrižene godine...

 

Bez formalnosti

“Ono što mi je zanimljivo u Laubi jest ogled ideje Dućana metafora s kontekstom suvremene umjetnosti i tu je prilika teorijski i konceptualno osvijestiti i opremiti projekt, a posebno je sretna okolnost što su program i način vođenja Laube također otvoreni komunikativnosti i zajedničkom stvaranju, neposrednosti i preskakanju formalnosti, što je ogromna ušteda energije i vremena. Pri tome su opuštenost i humor konstanta, pa se stječe dojam da ozbiljna institucija ne mora biti zlo sama po sebi. Ja se ovdje osjećam kao doma...”, zaključuje Habjan.

 

http://www.jutarnji.hr/stanislav-habjan--otvorio-sam-ducan-koji-se-opire-trgovini--neke-stvari-nisu-na-prodaju/1005417/


Bilješka o autoru

 

Stanislav Habjan, rođen u Zagrebu, 1957. Dizajner, pisac, multimedijski umjetnik; studirao komparativnu književnost i etnologiju. Autor knjiga kratkih priča Nemoguća varijanta (1984) i Interkonfidental (s B. Greinerom, 1999). Prozom je zastupljen u više antologija hrvatske kratke priče i novele, tekstovi su mu prevođeni na engleski, talijanski, poljski i makedonski, a naslovom njegove priče Poštari lakog sna imenovana je panorama proze Quorumova naraštaja (ur. K. Bagić, 1996)

Suosnivač i član nekoliko umjetničkih grupacija (Greiner&Kropilak, Slipa konfidenca, Petikat) objavljivao je, izlagao i nastupao u Hrvatskoj, Francuskoj, Sloveniji, Italiji, Danskoj, Njemačkoj, Indiji...

1993. konstruirao je Human Weight Printer, unikatni tip grafičke preše za dvije osobe kojom je ostvareno niz izvedbi otisaka grafika uživo. Kao dizajner autor je brojnih vizualnih identiteta za domaće i međunarodne umjetničke projekte, filmske i glazbene festivale, izložbe i kazališne predstave. Oblikovao je plakate i kataloge za nastupe hrvatskih umjetnika na venecijanskom bijenalu 1997., 2003. i 2005., plakati su mu uvršteni u Graphis poster books1994., 1995. i 2004., bio je art-direktor novina za kulturu Homo volans(1995/7) i glazbenog magazina Nomad1998/9).

Nagrađivan je za prozu, grafički dizajn i autorski projekt. U suradnji s Danijelom Žeželjom ostvario nekoliko multimedijskih projekata i performansa izvedenih u Hrvatskoj i Italiji (Homo volans, 1996., Osmijeh Majakovskog, 2001., Stazione Topolo, 2003.; Reflex, 2006.; My Home is Your Home, 2009.; Simetrija kvadrata, 2011.; Idiot Wind, 2012.; Kaciga od Manche, 2012) te niz grafičkih mapa i slikovnica (Petikat Exp, 2005; Becycled Quotes, 2006.; Be Fair to Dog!, 2007.,Lun, 2009., Život mimo, 2010., Dućan metafora, 2011.,Pio i Pepe, 2013).

Član je HZSU, HDLU i umjetničke radionice Petikat. Živi i radi u Zagrebu i Staroj Novalji te svim drugim gradovima u kojima gostuje Dućan metafora.