Namjera nam je danas u razgovoru s Julijanom Adamović, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

 

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

 

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Julijanom Adamović, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

 

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Julijane Adamović da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

Dodaci

 

Kritike

https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/nova-knjiga-julijane-adamovic-kako-se-pravi-zimnica-od-sjecanja/2230382/

http://www.matica.hr/vijenac/512/osebujno-o-djetinjstvu-22420/

http://www.matica.hr/vijenac/375/zacarani-krug-bivanja-4323/

http://www.matica.hr/vijenac/421/spisateljski-hod-po-mukama-2137/

https://www.ravnododna.com/julijana-adamovic-da-ti-pamet-stane-djecja-proza-s-nezeljenim-ucinkom/

 

Priče

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sasvim-poseban-zec-20150402

http://www.matica.hr/vijenac/375/tresnja-jagode-i-svileni-bomboni-4332/

http://www.art-anima.com/c11-price/julijana-adamovic-dusa-u-nosu

http://www.art-anima.com/c11-price/julijana-adamovic-emin-izbor

http://booksa.hr/zadacnica/kratke-price/julijana-adamovic

 

Kolumne na Tportalu: https://www.tportal.hr/kolumnist/julijana-adamovic

 

Izbor iz medijskih napisa

http://www.matica.hr/vijenac/590/svijet-u-kojem-zivimo-sve-je-manje-slobodan-26040/

http://www.mvinfo.hr/clanak/julijana-adamovic-u-mojim-pricama-je-sve-istinito

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/adamovic-vrijedni-i-sposobni-odustali-od-hrvatske

https://www.vecernji.hr/vijesti/vukovarka-juliana-adamovic-taoci-smo-sitnih-interesa-politicara-607992

http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/autorice-u-ajfektu

http://www.gkmm.hr/dl/2013-Djecji-Bilten-knjige_za_mlade.pdf

 

Autorski

Julijana Adamović: Priče, izbor, 2018.

Julijana Adamović: Sunce na šalteru, izbor, 2015.

Julijana Adamović: Da ti pamet stane, ulomak, 2013.

 

************

Julijana Adamović, Konzerviranje, VBZ, Zagreb, 2010.

Spisateljski hod po mukama

Ljerka Car Matutinović

 

Nakon proznoga prvenca, Kako su nas ukrali Ciganima(Privlačica, Vinkovci, 2008), koji joj je donio Kiklopa, Julijana Adamović nadahnuto nastavlja svoj spisateljski hod po mukama objavivši svoju drugu knjigu priča Konzerviranje. Ako je u prvoj knjizi proza bila ozbiljna, promišljeno analizirajući svijet odabranih likova, tužnih i nesretnih do boli, u drugoj knjizi dovodi do kulminacije sve te jadne, tragične živote koji se bespomoćno koprcaju privezani za fatalni vrtuljak koji već po navici zovemo – bivstvovanje. I kakve su to uklete i bezumne sudbine koje nam predočava spisateljičina neumoljiva imaginacija! Kakvi su to uništeni životi koji se usprkos svemu opiru i muče sebe i druge oko sebe! Kakva je to žestoka samovolja koja te likove izbezumljene bezobzirnim životom tjera u svekolike paradokse postojanja! A oni, paradoksi, nazočni su i u naslovima priča koji očiglednu simboliku prenose poput virusa (Pero Lopov, Domar, Ugasilo me, Bijeg do sebe, Konzerviranje, Nastanjivanje, O mrtvima sve najbolje, Brdo–čovjek): „Prebirem prstima po istinama, tajnama… Naglo zastanem, dohvatim i otrgnem, ukradem malo platna tuđeg života i pobjegnem u kut. Krojim noktima. Potom grizem končiće i žvačem rubove. Šijem krvavim jagodicama. Na kraju udahnem duboko, punim plućima. To je nužno jer kad izdahnem sav taj zrak, ispred mene je oblak od sirovog pamuka, a vama se čini da imam priču.“ (Švelja ili Tražili ste priču?).

Žestokim pomacima spisateljica razodijeva tragičnu zbilju životnih paradigmi, a ta neljudsko-ljudska stvarnost ni u kojem slučaju nije čarolija života ni mistično iskustvo. To je možda pobuna protiv ustajalosti stvari u svijetu u kojem se etičke vrijednosti gube. Kao da je samo zlo izašlo iz granica razuma i stvorilo svijet patnje, bez osmijeha i oprosta: “Između ove i one Mene, dogodio se rat, očaj, borba za malo pristojnog života. Previše krivih političkih nazora i riječi koje na dušu padaju jetko, ubijajući sjećaju da je svijet dobar, a ljudi u njemu prijatelji. Kilometri razdvojenosti i sasvim novi ljudi. Želja da odmakom zaboravim sve ono iza.“ (Bački blues ili putopis iz prošlosti).

Dinamična višeslojnost priča Julijane Adamović, neskrivena spisateljska strast i hrabrost kojom kida neke ustaljene tabue, grubost i ogoljelost jezičnih sklopova (mučan odjek vulgarnih riječi, poštapalica, kao tipičan odušakbanalne stvarnosti), nehinjeni ironijski odmak te uporna i tjeskobna žudnja za dodirom koji znači – ljubav, ne čine tu knjigu ni lakom ni ješnom. Svi ti promašeni životi zahvaćeni okrutnom svakodnevicom, osamljeni u auri neljubavi što u besmislu vegetiranja prolaze pored nas, čitatelja, tegobne su danteovske duše koje uznemirene neizvjesnošću čekaju mitskog Harona da ih preveze na drugu obalu, Pravu obalu: “Dok je klečao nad mladićem i strahovao za njegov život, nije se mogao oteti dojmu da njih dvojica dijele sličnu sudbinu – smrt, da to ispod njegovih ruku leži on sam. Ma koliko ga grozila ta sebičnost i koliko god pokušavao dati drugo značenje grču koji mu je stiskao utrobu, znao je kako, zapravo, kleči i rida nad svojom mrtvom mladošću, nad samim sobom, puno više i žešće nego što to čini za nepoznatom mladom osobom, vršnjakom svoga sina.“ (Mrtva točka).

U tom začaranom, kao ukletom žrvnju, egzistiranja spisateljica traži osovljena bića koja se opiru vrtoglavim, paradoksalnim trenucima života što rastaču dušu u krik, u grč. Kako ostvariti esencijalnu komunikaciju s podčinjenim, samotničkim bićem, da ono dođe do sama sebe. U tome je fenomen prozne aure. A tu meštriju Julijana Adamović dobro zna.

 

Vijenac(421), Zagreb, 22. travnja 2010.

 

 

***********

Bilješka o autorici

 

 

 Julijana Adamović, rođena 1969. godine u Bačkoj. Po zanimanju je socijalni pedagog. Magistrirala dječju i adolescentnu psihijatriju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, braneći završni rad na temu Slika o sebi adolescenata čiji su očevi oboljeli od posttraumatskoga stresnog poremećaja. Knjiga priča Kako su nas ukrali Ciganimanagrađena je nagradom Kiklop kao najbolje debitantsko djelo u Hrvatskoj (2008), kao najbolji prvijenac Slavonije nagradom Ivana i Josipa Kozarca i ušla u finale književnog festivala Galovićeve jeseni na temu “Dvojni identiteti”. Knjiga kratkih priča Glineni anđeliproglašena je uspješnicom na književnim susretima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima (2017). godine te je dobila i autorsku potporu Ministarstva kulture RH-a za najbolja ostvarenja u 2016. Uvrštena je u katalog hrvatske literature za djecu i mlade na Frankfurtskom sajmu knjiga (2013). Na natječaju za najbolju kratku priču Gradske knjižnice Samobor, pričom „Božica i važne stvari“ osvojila je prvo mjesto (2013). Proznim djelima zastupljena je u brojnim skupnim zbirkama i na portalima Booksa, Dekameronblog, Ajfekt, Kišobran, In Mag, Art-Anima, Marginalac te u književnim časopisima Vijenac i Re. Od 2015. godine vanjski je suradnik Tportala, gdje objavljuje osvrte na društveno-političke prilike u Hrvatskoj. Živi i radi u Vukovaru. 

 

 

 

************

Bibliografija

 

Publicistika, eseji, kolumne, članci: Eros i Pornos – Think Tank, časopis za Balkan, dvobroj  29/30 rujan / listopad, Benepharm, Leskovac, 2009; Esej o erotici i pornografiji u suvremenoj književnosti. Osobni osvrt na granicu između umjetnosti i kiča; Luka na sudu – ilustrirani priručnik za djecu, svjedoke na sudu, Društvo defektologa Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, 2008; J. Adamović Atanasovski, T. Čubranić, D. Čukelj (2007): Podrška žrtvama i svjedocima u sudskom postupku, Psihologija i nasilje u suvremenom društvu, Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Psihologija nasilja i zlostavljanja, Osijek, 2007, str. 263–271.

 

Kratke priče, skupne zbirke: „Kako su nas ukrali Ciganima“, Kišobran The Besth Of 2007, Narodna biblioteka Bor, 2008; „Trešnja, jagode i svileni bomboni“, Vijenac, 375–377, Matica hrvatska, Zagreb, 2008; „Domar“,WHF, br. 6, Whfanzin, Široki Brijeg, srpanj–kolovoz 2008, Švelja – najkraće priče 2008, zbornik kratkih priča, Alma, Beograd, 2009; „Bijeg do sebe“,časopis RE, br. 15, godine 8, Rijeka, prosinac 2008; Doručak – putujući Slavonijom, godišnjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, broj 26, SN Privlačica, Vinkovci, 2009; U malo vremena – putujući Slavonijom, godišnjak za povijest, kulturu, pouku i razonodu, br. 26, SN Privlačica, Vinkovci, 2009; „Multizačinska“(poezija)– 20. međunarodni zbornik Garavi sokak, Inđija, 2009; „Crtež“, Kišobran The Besth Of 2011, Narodna biblioteka Bor, 2011; „Božica i važne stvari“ – natječaj za kratku priču, Samobor 2013, prvo mjesto.

 

Knjige: Kako su nas ukrali Ciganima, kratke priče, SN Privlačica, Vinkovci, 2008; Konzerviranje, kratke priče, VBZ, Zagreb, 2009; Da ti pamet stane, roman za djecu, HDHKM, Zagreb, 2013; Dnevnik sivog mačka i druge priče, kratke priče za djecu, Naklada Jurčić, Zagreb 2013. (suautorstvo sa Sergei Chatgris); Sunce na šalteru, knjiga pjesama, Semafora, Zagreb, 2015; Glineni anđeli, kratke priče, Naklada Jurčić, Zagreb, 2016.