Pisci na mreži, srijeda, 25. svibnja 2022., od 17 do 18:30 sati
Gošća 115. programa Pisci na mreži bit će Gordana Crnković, čije Lake šutnje nisu „nimalo lagane, kako u kontekstu iznesene nam radnje ovog romana, tako i u odabiru literarnog načina izražavanja kojim nam je Gordana Crnković ponudila svoje viđenje života četiriju generacija žena jedne dalmatinske obitelji. Njen romaneskni prvijenac dojmljiva je knjiga o svemiru međuljudskih odnosa, od ljubavnih preko rodbinskih pa do prijateljskih pri čemu je u prvom planu suptilne i detaljne analize ponajprije položaj žena u različitim vremenskim okvirima i društvenim uređenjima“ (Marinko Krmpotić). Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Gordanom Crnković, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Gordanom Crnković, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Gordani Crnković da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam on želi reći o sebi.
Dodaci
G. Crnković, Teška jutra, 2016.
G. Crnković, Lake šutnje, ulomci, 2020.
Linkovi
Voditelji programa Pisci na mreži
Mirela Barbaroša-Šikić, AZOO
Miroslav Mićanović, AZOO
Marinko Krmpotić
Lake šutnjeGordane Crnković: Dojmljiv roman o svemiru međuljudskih odnosa
Nisu Lake šutnje nimalo lagane, kako u kontekstu iznesene nam radnje ovog romana, tako i u odabiru literarnog načina izražavanja kojim nam je Gordana Crnković ponudila svoje viđenje života četiriju generacija žena jedne dalmatinske obitelji. Njen romaneskni prvijenac dojmljiva je knjiga o svemiru međuljudskih odnosa, od ljubavnih preko rodbinskih pa do prijateljskih pri čemu je u prvom planu suptilne i detaljne analize ponajprije položaj žena u različitim vremenskim okvirima i društvenim uređenjima.
Njene junakinje pratimo od, primjerice, okvira ruralne otočke sredine početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća, preko života u komunističkom društvenom sustavu bivše Jugoslavije pa do današnje Hrvatske određene ponajprije negativnostima tzv. liberalnog kapitalizma.
Prožimanje »dviju stvarnosti«
Za priču je »kriva« Vida koja sa svojih četrdeset i sitno ljeta iza sebe ima kći maturanticu i sjećanja na život s troje muškaraca od kojih trenutačno s njom nije nitko, ali je svaki od njih »tu negdje« i povremeno još igraju poneku sporednu ulogu u njenom životu.
Pomalo i zadovoljna činjenicom da u nedavno otkrivenoj samoći može itekako uživati i opustiti se, Vida se okreće razmišljanjima i promišljanjima o ženskoj strani svoje obitelji, od bake Marice i majke Franke pa do kćeri Lene. Ta analiza, saznajemo u drugom dijelu romana, vodi i do odluke o tome da napiše roman (i to baš taj koji čitate!) pa u završnici svjedočimo prožimanju »dviju stvarnosti« koje se stapaju u jednu pri čemu nije bitno koja je fiktivna, a koja stvarna jer je i jednoj i drugoj liniji priče cilj progovoriti o sudbini žena u nesklonim im vremenima i društvenim uređenjima.
Naravno, ovako zamišljeni okviri pripovijedanja traže složen pristup u kojem je puno monologa, unutarnjih monologa, razmišljanja i analiziranja, a budući da o svakom od dva središnja lika (Marica i Franka) stavove iznose različiti likovi koji na ista zbivanja gledaju drugačije, pred čitateljem se otkriva kaleidoskop ideja i stavova koji otežava, ali istodobno i uljepšava priču o tome je li Marica bila lijepa i dobra majka, ili bahata i uskogrudna žena, je li Franka imala pravi pristup životu i obitelji i je li dovoljno voljela svoju djecu, da li Vida iskreno voli kći Lenu ili joj dopušta odviše slobode…
Psihološki i društveni roman
Sva ta razmišljanja i promišljanja nisu, naravno, isključivo subjektivna, već kroz prizore, epizode i iznesene stavove govore o najrazličitijim vrstama ljubavi, samoći, roditeljskoj i obiteljskoj sreći, dužnosti i obvezama, a te će teme, zasigurno je, puno više privući pažnju ženskog čitateljstva koje će u »Lakoj šutnji« zasigurno uživati.
Nedvojbeno, središnji lik ro mana je Vida, zrela žena s čijim će se životom – kako ljubavnim posrtajima i promašajima, tako i sretnim majčinstvom i gorko-slatkim djetinjstvom, poistovjetiti moći brojne čitateljice koje će njena razmišljanja, analize i ideje svakako natjerati na proučavanje vlastitih životnih priča i stavova čime Lake šutnje prerastaju iz obiteljske kronike u psihološki, pa u velikoj mjeri i društveni roman.
Također je nedvojbeno da su žene, bez obzira na društveni sustav i doba u kojem žive, najčešće žrtve svoje okoline, bilo obitelji, bilo okruženja u kojemu žive. Iz tog stanja, u kojem uvijek gube, spasiti se mogu samo one koje su jake kao ličnosti, uporne i hrabre, često i toliko samodostatne da zbog toga pati ponekad i njihova obitelj. Upravo takve su heroine Gordane Crnković – Marica, Franka, Vida i Lena.
Svaka od njih možda i ima neku manu zbog koje je njena uža ili šira okolina donekle osuđuje i smatra nesavršenom, ali niti jedna od njih ne želi se tek tako prepustiti tradicijom nametnutom statusu žene žrtve.
Svaka od njih na svoj je način spremna na borbu i suprotstavljanje općim pravilima i to dokazuju kroz razne epizode njihovih života, čak i kroz one u kojima se, bar naizgled, čini da su žrtve. Gledano s tog stajališta, »Lake šutnje« su i feministički roman, kao što se mogu svrstati i u tzv. »žensko pismo«, ma što to značilo.
Bogatstvo emocija
Uz raznovrsnost tema i bogatstvo emocija, ovaj roman pažnju plijeni i stilskom te kompozicijskom razigranošću za koju je krivac svakako i činjenica da autorica već poduži niz godina vrlo stručno s kritičko-teorijske razine prati hrvatsku književnost o kojoj je progovorila kroz niz novinskih i radijskih prikaza.
Dio tog znanja pokazala je i pri stvaranju ovog romana o čemu Damir Radić, pišući pogovor kaže: »Gordana Crnković svoj je roman prvijenac doista ambiciozno postavila. Razlomljena i otvorena struktura, (auto)biografičnost, metatekstualnost, različiti (stilski) registri, mjestimično vrlo dotjerana jezično-stilska razina, egzistencijalne spoznaje – sve to svjedoči da se ta vrsna poznavateljica književne povijesti i sadašnjosti na tlu beletrističke prakse vodila onim primarnim, čime se ozbiljni autori trebaju voditi: suštinski umjetničkim, a ne efemernim izvanjskim razlozima Lake šutnje roman su o kojem se, treba se nadati, neće šutjeti.«, zaključuje Radić.
Novi list, 19. srpnja 2020.
Bilješka o autorici
Gordana Crnković rođena je 1961. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Od 1990. zaposlena je kao urednica i autorica emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Pokrenula je i uređivala desetak emisija o književnosti, medijskoj kulturi i o kulturalnim i teorijskim temama. Posljednjih godina najvažniji su joj projekti na Trećem programu „Bibliovizor“ – dugovječna emisija koja prati najnoviju književnu i teorijsku produkciju i „Do korica“ – novija književna emisija o modernim klasicima i općenito proznim knjigama koje želimo ponovno i pomno čitati. Književne kritike pisala je za dvotjednike Vijenac i Zarez, tjednik Feral Tribune, Hrvatski radio i književne časopise. Objavljivala je i prijevode s francuskog jezika. Godine 2016. javila se prvom knjigom fikcionalne proze, zbirkom priča Kretanje sjena. Godine 2020. objavila je roman Lake šutnje.
