.jpg)
86. Pisci na mreži, 28. kolovoza (srijeda) 2019. u 17 sati: Andrija Škare
Gost 86. programa Pisci na mreži bit će Andrija Škare, čije su priče i radni elan u prostoru književnosti (kulture) više nego dovoljan razlog za razgovor o onome što jesmo sad i što nestaje, što nastaje… Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Andrijom Škarom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Andrijom Škarom, odnosno priče i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.
Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove Andrije Škare da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.
Autorski tekstovi
Andrija Škare: Priče (izbor), 2019.
Andrija Škare: Društvene igre, 2019.
Linkovi
Jagna Pogačnik (S više mlijeka, molim):
https://www.mvinfo.hr/clanak/andrija-kare-s-vise-mlijeka-molim
Dario Grgić (Život svijeta koji će doći)
http://www.najboljeknjige.com/content/vijesti_opsirnije.aspx?NewsID=1084
Sven Popović (Život svijeta koji će doći)
https://www.mvinfo.hr/clanak/andrija-kare-ivot-svijeta-koji-ce-doci
Mirko Božić (Društvene igre)
https://www.mvinfo.hr/clanak/andrija-skare-drustvene-igre
Bonislav Kamenjašević (Društvene igre)
https://arteist.hr/drustvene-igre-andrija-skare/
Autorska stranica croatian-literature.hr:
https://www.croatian-literature.hr/zzindex_sing_auth.php?tekst_id=401&autor=1&menu_id=7
Tekstovi s Booksina portala: riječ je o kolumni u kojoj je autor pisao o pjesmama koje u sebi kriju literarnu referencu, spominju nekog pisca, književno djelo ili lik. Izbor tekstova je kasnije objavljen u knjizi Slušaj me.
http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/nas-vlada
http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/glazbeni-dnevnik-draga-ne-budi-vuk
http://booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/revolucija-pocinje-u-razredu
http://booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/brakovi-nesretni-na-isti-nacin
http://booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/promrzli-cvrcak
http://booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik/prica-koju-vrijedi-pricati
Voditelji programa Pisci na mreži
Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO
Miroslav Mićanović, AZOO
**********************
Andrija Škare, bibliografija i kritička recepcija
S više mlijeka, molim– Celeber, Zagreb, 2008.
Život svijeta koji će doći– CeKaPe, Zagreb, 2014.
Slušaj me– Durieux, Zagreb, 2015.
Društvene igre, Hena Com, Zagreb, 2017.
Kritička recepcija
Rukopis mu nije monolitan, vidi se da su priče nastajale kroz piščevo formativno i poetičko odrastanje i sazrijevanje, arsenal književnih sredstava također odlikuje raznovrsnost, književnost je njemu iznad svega izvor same sebe, tako da je naizgledna stvarnosnost pojedinih priča realna u istoj mjeri u kojoj su zamislivi hrvatski generali koji ruše vlastite kuće jer su bespravno sagrađene.
Škare je sad objavio zbirku ranih radova, a to objavljivanje se po njegovim riječima dogodilo barem pet godina poslije. Zapanjujuće je da je i prije pet godina Škare bio ispred recentnog književnog trenutka uronjenog u filozofska i sociološka i historiografska tumačenja svijeta, pretencioznog i ispraznog, i da je ovdje dao književni portret pronađene generacije, ako su ove prije nje bile izgubljene.
I to ne eventualno, nego u svakom smislu, a osobito u neideološkom, jer Škare predstavlja generaciju koja bi se mogla razlikovati od ideologijama zatrovanih i upropaštenih, do vraga otišlih očeva i djedova, tako da je ova zbirka putokaz na kojemu piše: eno ondje, u onom smjeru se nalazi dobra stara književnost.
Dario Grgićo zbirci priča Život svijeta koji će doći, Bibliovizor, Hrvatski radio
Da ne živimo gdje živimo, ovaj bi pisac svakako, nakon „Slušaj me“, doživio trenutke slave (i pripadajućih joj dodataka!), kakve uživa npr. Nck Hornby i njegova knjiga „31 pjesma“. No, dok se to, nadam se, upravo događa treba reći kako je svojom novom knjigom Škare još jednom jasno pokazao tko je „pasionirani čitatelj lijepe književnosti te jednako neutaživi glazbeni ovisnik kojem su najdraži oni bendovi i glazbenici koji dijele njegovu strast prema čitanju i oni pisci kojima glazba znači onoliko koliko i njemu.“ Osim dobrog ukusa, Škaru obilježava i stvarno dobro pisanje.
Jagna Pogačniko knjizi Slušaj me, Jutarnji list
A upravo kad uspijemo doći do te naracijske jezgre, često nas neka od zafrkantskih replika ponovo vrati na površinu, i onda se vrtimo u začaranom krugu ozbiljnog i humornog sve do kraja priče. Mnogo je dijaloga, što s drugima, što sa samima sobom, no Škare izbjegava zamku beskonačnog esejiziranja ili detaljiziranja koje kod drugih katkad previše odvuče našu pažnju od radnje.
Mirko Božićo zbirci priča Društvene igre, www.mvinfo.hr
Pripovjedač je usklađen s ritmom i žovijalnošću proze: živ, vrckav i šaljiv, sklon osebujnostima i čudnim, oneobičenim komentarima i usporedbama. Priče djeluju živo i realno. Dade se naslutiti istaknuta klica zbilje iz koje su izrasle biljke fikcije. Likovi su prepoznatljivi, a i situacije imaju nešto od birtijskoga prepričavanja dogodovština. Ujedno i likovi vode žive, duhovite i sitno nadmudrujuće razgovore, obično u zagrebačkom žargonu.
Bonislav Kamenjaševićo zbirci priča Društvene igre, www.arteist.hr
Društvene igrezbirka su priča koju je moguće čitati u više ključeva, ona je bez sumnje generacijska knjiga, o ljudima kojima mladost klizi niz prste poput pijesaka, a odgovornosti posla, braka, djece su im već za vratom te se s njima ne znaju nositi ili se nose jako teško. Knjiga je to o ljudima koji, uostalom kao i cijela Hrvatska, stalno žive između slike o sebi samima kakvi bi željeli biti i realnosti koje su bolno svjesni a koja se malo ili nimalo poklapa sa željenom predodžbom. Škare se u svojim pripovijetkama bavi nama danas i ovdje, nama kojima prošlost huče za vratom a koji ne znamo ili ne želimo uzeti ključeve budućnosti. "Društvene igre" jednako tako su knjiga u kojoj grad, asfalt, mitologija kafića i glazbe, prije svega rock'n'rolla u najširem smislu riječi igraju važnu ulogu u formiranju junaka i njihovih postupaka. Lomljeni između svojih obaveza i svojih željenih "ja" Škarini junaci igraju igru u koju su ubačeni ne svojom voljom, a pritom itekako dobro znaju da će češće gubiti nego dobivati kao uostalom i svi mi.
Seid Serdarevićo zbirci priča Društvene igre, Magazin Express
**********************
Bilješka o autoru
Andrija Škare, rođen je 1981. u Zagrebu. Diplomirani novinar. Više od deset godina radio kao novinar, scenarist, urednik i voditelj na Hrvatskoj televiziji. Vodio je emisije „Briljanteen“, „Knjiga ili život“, „Govornica“, „Retro-dnevnik“. Surađivao je ili surađuje sa svim važnijim hrvatskim novinama i časopisima, redovito se pojavljivao u nizu tiskanih i elektroničkih medija. Pisao za Globus, Jutarnji list, Gloriju, Novosti, Plan B, booksa.hr, t-portal… Kratke proze objavljuje redovito od 2003. godine, radovi su mu prisutni u brojnim književnim časopisima u zemlji i regiji. Prevođen je na više jezika, engleski, mađarski, slovenski… Često nastupa na književnim festivalima kao autor, moderator i književni kritičar. Pokrenuo je nekoliko književnih i glazbenih tribina u Zagrebu gdje je prepoznat kao jedan od najboljih voditelja književnih događanja mlađe generacije. Trenutačno zajedno s Romanom Simićem vodi legendarni program „Zagrijavanje“ u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, a s dvojicom kolega Darkom Šeparovićem i Svenom Popovićem pokrenuo je program „Tko čita?“ za promociju autora rođenih od 1980. naovamo. Sa životnom partnericom Ivanom Miholčić radi izuzetno zanimljiv glazbeno-književni program „Slušaj me“ u klubu KSET. Jedan je od osnivača književnog pokreta eventualizam pa je, kao i ostali eventualisti, s četiri priče zastupljen u zborniku eventualizma „Nagni se kroz prozor“ (Celeber, Zagreb, 2006). Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.
Objavio: S više mlijeka, molim (Celeber, Zagreb, 2008), Život svijeta koji će doći (CeKaPe, Zagreb, 2016), Slušaj me (Durieux, Zagreb, 2016), Društvene igre (Hena Com, Zagreb, 2017)
