Pisci na mreži - Irena Lukšić

15. svibnja 2012.

Pogledajte snimku susreta

Prilikom pristupanja ponekad su potrebni i ovi podaci:
Recording URL: https://www.livemeeting.com/cc/mspp/view
Recording ID: Irena Luksic
Attendee key: Participant

Irena Lukšić - Dobra vidljivost na cesti

Intervju, Zarez (2012., Nataša Petrinjak)

Vjerujem da čitatelji neće zamjeriti što ovaj razgovor neću započeti s vašim ozbiljnim interesima po kojima vas najviše znaju – književnost, prevođenje, uredništvo… nego s Rolling Stonesima. Eto, zahvaljujući prijateljevanju na društvenoj mreži saznala sam za vašu zainteresiranost za glazbu, vaš glazbeni ukus gdje su Rolling Stonesi pri vrhu ljestvice, ali i vaše poznavanje njihova cjelokupna opusa. Kakav su glazbenici Stonsi, o kakvom je fenomenu riječ; približavate li se ostvarenju želje da o njima napišete knjigu?

Hvala vam što ste to primijetili. Sastav The Rolling Stones za mene je ponajprije simbol jedne kulturne paradigme u kojoj rock glazba ima važnu predstavljačko-obrednu funkciju. Kad govorimo o Rolling Stonesima, govorimo o svim umjetničkim praksama, društvenim stilovima, povijesnim događajima, zabavnim industrijama, ideologijama, ljudima i gradovima koji su na ovaj ili onaj način povezani s djelovanjem grupe: govorimo, ponajprije, o bivšim i sadašnjim članovima benda, njihovu privatnu životu (gdje i s kime ljetuju, koliko zarađuju, gdje plaćaju porez), o njihovu stvaralaštvu na području glazbe (vlastiti albumi, glazba za druge izvođače i medije) i filma (Performance, Ned Kelly), o suradnji s drugim poznatim izvođačima (U2, Jennifer Lopez), o glazbenicima koje su oblikovali (Marianne Faithfull), o gospodarskim učincima njihovih turneja (godine 2007. ušli su u Guinnesovu knjigu rekorda po ostvarenom prihodu), o modnoj industriji u kojoj važnu ulogu imaju žene i kćeri Stonesa (L’Wren Scott, Jerry Hall, Jade Jagger), o političkom i društvenom aktivizmu bračnih partnera (Bianca Jagger), o filmovima koji govore o liku i djelu njihovih družica (Anita Pallenberg), o filmskim produkcijama njihove djece (Karis Jagger), o pjesmama koje tematiziraju njihov “položaj u svijetu” (Maroon 5 i Christina Aguilera), a tu su i brojna književna, filmska, kazališna, likovna i glazbena djela koja imaju “upisano” ime grupe kao znak raspoznavanja. O Rolling Stonesima kao velikom umjetničko-estradnom pogonu (koji, uzgred, ove godine slavi 50 godina uspješnog djelovanja!) napisano je bezbroj znanstvenih, publicističkih i proznih radova, pa sam tako i sama, osluškujući puls realnog vremena u svojim romanima neizbježno citirala mnoge njihove teme. Potrebu za pisanjem “posebne” knjige o njima nemam, jer znam da bi to bio “beskrajni tekst”. Prije dvije godine napisala sam esej pod naslovom Mick Jagger i tamo sam sažela svoj interes za grupu, koji je bio ponajprije generacijski: “s Mickom Jaggerom smo u drugoj polovici 60-ih godina prošloga stoljeća dijelili stavove, navike i fiksne ideje te iznad svega nadu i glazbu. Sve je to prešlo na nas. On je bio naš roditelj, naš tata i naša mama. Danas smo mu zahvalni za sve one slatke iluzije o željama koje se lako ostvaruju. I hitove Rolling Stonesa koji su se pokazali postojanijima od industrija u našim ambicioznim gradovima. Jedan od njih je postao je svojevrsna autobiografija cijeloga naraštaja: "Jesi li vidjela svoju majku, baby, kako stoji u sjeni.” Zaključujući ovo pitanje vratit ću se na početak i reći da su za The Rolling Stones po svom umjetničkom i čulnom karakteru, po ideji i shvaćanju života kao velikog karnevala za suvremeni svijet ono što je François Rabelais za kulturu renesansne Europe.

Pročitajte cijeli intervju...

Bilješka o autorici:

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodi s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama. Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja. Povremeno nastupa kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji.

Objavila:
Konačište vlakopratnog osoblja, roman, CDD, Zagreb 1981.
Zrcalo, roman za djecu, Mladost, Zagreb 1983.
Sedam priča ili jedan život, pripovijetke, Revija Osijek 1986.
Traženje žlice, roman, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1987.
Noći u bijelom satenu, pripovijetke, Rival, Rijeka 1995.
Nova ruska poezija; panorama novije ruske poezije, dvojezično, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1998.
Soc-art; zbornik tekstova, Hrvatsko filološko društvo Zagreb 1998.
Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stoljeća; panorama ruske pripovijetke, Rival, Rijeka 1998.
Antologija ruske disidentske drame; Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.
Ruska emigrantska književna kritika; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1999.
Hrvatska/Rusija; zbornik o rusko-hrvatskim kulturnim vezama, dvojezično, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb 1999.
Povratak slomljene strijele, roman, Književni krug Karlovac, Karlovac 2000.
Sjajna zvijezda Rovinja, pripovijetke, Mozaik knjiga, Zagreb 2001.
Hrvatska i svijet; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, Ceres, Zagreb 2002.
Ruska književnost u Svemiru; studije, Disput, Zagreb 2003.
Treći val; antologija ruske emigrantske književnosti potkraj 20. stoljeća, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.
Tajni život laponske princeze, pripovijetke, Disput, Zagreb 2004.
Katalog važnih stvari, kolumne o svakodnevnom životu, Meandar, Zagreb 2005.
Pismo iz Sankt Peterburga, roman, Biblioteka I.G.Kovačić, Karlovac 2006.
Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Ogledi o ruskoj književnosti; Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
Šezdesete – The Sixties; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Brodski! Život, djelo; zbornik, Disput, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
elektroničko izdanje: Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, 2007. www.elektronickeknjige.com
elektroničko izdanje: Pismo iz Sankt Peterburga, roman, 2008.
Nebeski biciklisti, roman, Disput, Zagreb 2008. www.elektronickeknjige.com
Duga Resa – Ixtlan, pripovijetke, Disput, Zagreb 2008.
Dnevnici, snevnici, rječnici, dnevnička i esejistička proza, Meandar, Zagreb 2009.
Sedamdesete, zbornik. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
Blagovati na tragu klasika, književna “kuharica”. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.

Prevela s ruskog:
– proza: Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovič, Prigov, Arcibašev i dr.
– poezija: Brodski, Tjomkina itd.
– drama: Koljada, Tolstoj, Puškin, Braća Presnjakov i dr.

Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima; Croatica Bibliografije, Zagreb I.tom 1981.; II.tom 1992.

Priredila:
Dnevnik Dragojle Jarnević; priredila za tisak integralnu verziju: predgovor, komentari i bilješke, rječnik, Matica hrvatska Karlovac, 2000.
Irina Aleksander: Svi životi jedne ljubavi; memoari i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Jesenski&Turk i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2003.
Irina Aleksander: Samo činjenice, molim; autobiografski roman i dokumenti; prevela i komentarima opskrbila memoare i dokumentarnu građu, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
Slavko Mihalić, Stalan izazov umjetničkog djela. Tekstovi iz Telegrama. Priredila i predgovorom opremila. GK I.G. Kovačić, Karlovac 2010.
Irina Aleksander, Douglas Tweed i ostali. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011

U suautorstvu i samostalno uredila tematske brojeve Književne smotre:
Ruska književnost u dijaspori;
Teški dim;
Šezdesete;
Egzil/Emigracija/Novi kontekst;
XX. stoljeće; Svjetska književnost;
Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj;
Književnost u tranziciji;
Sedamdesete;
Voda: nacrt za jednu enciklopediju;
Osamdesete I-II.
Popularna kultura i književnost

Nagrade
“Kata Pejnović”, nagrada za kulturu, 1989.
Zlatna plaketa Matice hrvatske za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
“J.J. Strossmayer” – nagrada za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
“Kiklop” – nagrada za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009.
jednomjesečna stipendija u Beču, nagrada austrijskog Kulturkontakta za ukupno književno stvaralaštvo, prevodilački i urednički rad 2009.
Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod fikcionalnog djela, 2009.
Prva nagrada na Natječaju za kratku priču “Zlatko Tomičić” Književnoga kruga Karlovac, 2009.
Treća nagrada na Natječaju za kratku priču “Petar Zoranić” “Zadarskog lista”, 2010.
Javno priznanje Grada Duge Rese za književni, prevodilački i urednički rad, 2010.
“Iso Velikanovic”, godisnja nagrada Ministarstva kulture RH za nabolji prijevod, 2011.
“Kiklop” – nagrada za urednika/cu godine 2011.