105. Pisci na mreži, 26. svibnja (srijeda) 2021. u 17 sati: Kruno Lokotar

 

Pogledajte snimku susreta!

 

Gost 105. programa Pisci na mreži bit će Kruno Lokotar, urednik, i ne samo urednik, koji tvrdi da „Dobar urednik zna naći individualan pristup za svakog autora, a ako ga ne može naći, zahvaliti se na ponudi suradnje. To je moć navlačenja različitih cipela, svih brojeva, a da vas ne žuljaju. Zna izlučiti ono jedinstveno, što će dati identitet piscu, razliku, naći njegovo pionirsko i objasniti novo i nepoznato kroz poznato i pamtljivo.“ Rekli bismo da se to dobrim dijelom odnosi na njegov rad i na njegovo uredničko znanje. Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Krunom Lokotarom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Krunom Lokotarom, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Kruni Lokotaru da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

Kruno Lokotar: O knjigama i za knjigama

 

Linkovi

https://express.24sata.hr/autori/kruno-lokotar-1102/

https://kritika-hdp.hr/hr/tema/odabrao-kruno-lokotar

https://www.tportal.hr/tag/kruno-lokotar

 

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Barbaroša-Šikić, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 

Kruno Lokotar

UREĐIVANJE KNJIGA JE STROGO KONTROLIRANA SHIZOFRENIJA!

 

Urednik je zaštitnik i autora i teksta, nevidljivi gromobran, sretnik koji je dobio pravo potpisa u impresumu, a to valja i zaslužiti

 

Dobar urednik zna naći individualan pristup za svakog autora, a ako ga ne može naći, zahvaliti se na ponudi suradnje. To je moć navlačenja različitih cipela, svih brojeva, a da vas ne žuljaju. Zna izlučiti ono jedinstveno, što će dati identitet piscu, razliku, naći njegovo pionirsko i objasniti novo i nepoznato kroz poznato i pamtljivo

 

Kruno Lokotar jedan je od najznačajnijih književnih urednika u Hrvatskoj. Nevidljiv, ali nipošto beznačajan, urednik je taj koji od „sirovog“ teksta, s autorom radi onu finalnu cjelinu. I sam Lokotar kaže kako bi se „na svakom tekstu moglo raditi beskonačno, ali tekst mora na kraju dobiti točku, i točka.“

Od zadnjih uredničkih uspjeha Lokotaru pripisujemo romane Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka, koji je nedavno i po broju prodanih primjeraka oborio hrvatske rekorde. Lokotar je od 2002. do 2007. obnašao dužnost glavnog urednika nakladničke kuće AGM, od 2007. do 2015. radio kao urednik u Algoritmu, a 2004. dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika.

Trenutno radi kao freelancer, što mu je, kako i sam kaže, grozno. Osim uredničkog posla, aktivno radi na promoviranju književnosti i književne kritike – ustanovio je nagrade 'Na vrh jezika' (za poeziju) i 'Prozak' (za prozu) za autore do 35 godina, prvu svjetsku nagradu za književnost na društvenim mrežama „Post scriptum“, a jedan je od urednika stranice Kritika HDP-a, kojom se pokušava revitalizirati kvalitetnu književnu kritiku u Hrvatskoj. Na nedavno održanom Fažana Media Festu skupa s autorima predstavio je knjige Stranka Bojana Žižovića, Bljuzga u podne Predraga Ličine i Život s idijotima i Topnički dnevnici: PUNK Pula nakon korone Nenada Marjanovića. S Lokotarom smo razgovarali o trenutnom stanju na književnoj sceni, ulozi urednika danas, a uz ostalo smo ga pitali ima li u svom dugom uredničkom stažu neprežaljenih pisaca.

 

Koje su odlike dobrog urednika? Kako se snaći u kontradiktornoj situaciji po pitanju mnogih tekstova i slabe potražnje/kulture čitanja?

 

Dobar urednik zna naći individualan pristup za svakog autora, a ako ga ne može naći, treba se zahvaliti na ponudi suradnje. Neka vrsta strogo kontrolirane shizofrenije, moć navlačenja različitih cipela, svih brojeva, a da vas ne žuljaju. Valja znati i situirati tekst u dijakroniju i sinkroniju, nacionalnu i svjetsku. Također, izlučiti ono jedinstveno, što će dati identitet piscu, razliku, naći njegovo pionirsko i objasniti novo i nepoznato kroz poznato i pamtljivo. Kao i u životu, najvažnije je znati što ne znaš i ne možeš, a ono što preuzmeš ispoštovati po svaku cijenu, a ona zna biti i vrlo visoka i iscrpljujuća. Mudrost je i u tome da se sa što manje poteza, jer ste uvijek u nekakvom deadlineu, izvuku potencijali teksta, eventualni problemi saniraju, da se tekst zaštiti od mogućih recepcijskih zloupotreba. I sve to u okviru autorovih mogućnosti, jer lako je reći, ovdje nam treba unutarnji monolog ili struja svijesti ili san, ali ne znaju svi autori baratati svim tehnikama, pa se valja odlučiti za one koje su im "prirodne". Na svakom bi se tekstu moglo raditi beskonačno, ali tekst mora na kraju dobiti točku, i točka.

 

Udica na prvih pet kartica

 

Od naslova koje sam uredio, ali ih vi još niste vidjeli, siguran sam da prvi roman Jerka Mihaljevića, hoće li se zvati Parizer boys ili Putar i parizer ne može proći nezamijećeno, da će roman Devet života gospođe Adele Nade Gašić, koje predugo nije bilo, biti i hit, kao što sam siguran da je Želimir Periš napisao remek-djelo, Mladenku kostonogu, što prve reakcije potvrđuju. Ova godina mi je bila iznimno uspješna, ne dogodi se često da objavite tako sjajne knjige, Odlazak Andreja Nikolaidisa, Vošicki Marka Gregura, Nemoj me buditi Marka Tomaša, Bljuzgu u podne Predraga Ličine, ili nadzirete prijevod Nikamo ne idem Rumene Bužarovske.

 

Kristian Novak napomenuo je kako ste prvi put odbili njegov rukopis. Ispričao je kako ste se kasnije opet sreli pa je na koncu ipak došlo do suradnje. Postoje li neki autori s kojima se taj drugi susret nije desio? Neprežaljeni pisci čiji ste tekst odbili? Ako da, se radilo samo o lošem prvijencu, žanru koji vam nije pasao ili možda nešto treće?

 

Da, Kristianu Novaku sam za prvu verziju teksta rekao otprilike ono što je, po slabo utemeljenoj legendi, Tito rekao nogometnoj reprezentaciji u Münchenu 1974: „Više pucat, manje driblat“. Pročitao sam puno stranica, sve je štimalo, osim što se nije nikamo razvijalo. Onda mi je Kristian rekao o čemu će se zapravo raditi, kratko i jasno, s idejom kako prije baciti udicu. Inače se smatra da prosječan čitatelj mora primiti udicu na prvih pet kartica teksta. Došlo je do drugog susreta, i trećeg i velikog prijateljstva. Ne pamtim da sam odbio nekoga od autora, a da bi mi zbog toga bilo jako, jako žao. Bilo je rubnih slučajeva, ali nekada nemaš vremena da urediš tekst, pa je onda red da to i kažeš. Ili nemaš termina: oni bi da knjiga iziđe u nekom roku koji ti ne možeš ispoštovati. Ima žanrova u koje nisam dovoljno upućen ili rukopisa koje ne osjećam. Tada je stvar poštenja reći autoru da je bolje za knjigu da se obrati nekom drugom, jer iza knjige moraju svi stati kao jedan, vjerovati u to što je objavljeno, inače će sve ispasti 'prtljavo' i nikakvo. Nije mala odgovornost, a bogami je i čast, kada ti netko pokloni svoje povjerenje, svoj tekst. To se ne smije izigrati, a ako postoji mogućnost da omanem, onda ipak kažem, ne, hvala. Imam i ja svoje kapacitete, ljudske, uredničke, profesionalne, ionako su već godinama prenapregnuti, i stalno gledam kako da smanjim broj knjiga u koje sam upleten. Ta mi misao daje dublji udah, nadam se da ću u tome i uspjeti. Vremenom se skupilo puno autora, ne mogu ih baš sve slijediti. Vrlo rijetko preuzimam nove autore. Obvezao sam se na one koji pobjede na natječajima 'Prozak' i 'Na vrh jezika' i za nagradu 'Post scriptum', no tu mi često pomažu Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar, a u zadnjem slučaju Adrijana Vidić.

 

Urednička diskrecija – prvo pravilo

 

Ponajbolji hrvatski književni urednik u Hrvatskoj je freelancer. Je li to izbor ili posljedica lošeg stanja izdavačkih kuća?

Hvala na komplimentu, no sam se nikada tako ne bih nazvao, ne zbog skromnosti, nego zato što je urednički posao uglavnom nevidljiv. Nitko ne zna kakav je rukopis urednik dobio, što je i koliko u suradnji s autorom na njemu radio, pa ga ne možemo ni procijeniti. Urednička diskrecija je prvo pravilo: sa zahvatima na tekstu se ne ide van, ako to autor ne inicira. Urednik je zaštitnik i autora i teksta, nevidljivi gromobran, sretnik koji je dobio pravo potpisa u impresumu, a to valja i zaslužiti. Sreća koja dolazi od uspjeha autora je moj mali egoizam koji realiziram, eto, kroz pomoć drugima, transfer znanja, sinergija glava, egoizam kroz altruizam. Daleko najljepše od svega je raspravljati s autorom o tekstu, uzajamno učiti, opremati knjigu i nazdraviti joj kada se materijalizira, no to je tek jedan od mnogih poslova urednika. Ostali, od birokratskih, planirajućih, koordinirajućih do promotivnih, u pravilu su naporniji. Freelancer nisam postao svojom voljom, nego kada je Algoritam otišao u stečaj, ja sam se morao maloprije od tamo 'izblendati', jer nisam mogao realizirati ono što sam autorima obećao. Tada je bilo pravo vrijeme da mi se eventualno obrati neka izdavačka kuća i upit za paket, ja + svi autori, pa bismo se nekako dogovorili. No, svi su htjeli samo neke autore, etablirane, uglavnom prozu, samo je naklada Jesenski i Turk pokazala potpuno povjerenje. Grozno je biti freelancer. Ove godine nisam imao ni dana slobodnog, ne pretjerujem, uključujući i vikende i koronu. Teško je i surađivati s raznim firmama koje imaju svoje protokole i jake i slabe točke. Poslao sam molbe za posao u AGM-u u kojem sam ostavio ozbiljan trag, ali nisam primljen na posao urednika. Mozaik knjiga mi nije ni odgovorila na molbu, vidim da opet traže urednika, neću im se više javiti. Čak i ako njihov menadžment nije čuo za mene, red je da odgovore: „Hvala, nismo zainteresirani“.

Ukratko, rado bih bio urednik s mjesečnim primanjima, ali ne bih sada više mogao autore koji su zadovoljni svojim izdavačima dovesti sa sobom, ne bi to bilo fer ni prema izdavačima koji su mi dali povjerenje. Pitanje je i bih li im mogao biti i dalje urednik, ako bih radio u nekoj drugoj nakladi. Bliža mi je ideja da se opet zaposlim u knjižnici, radio sam kao bibliotekar šest godina, navodno dobro, pa da uz taj posao ponešto i uredim, a knjižnici oživim program. No, ni taj se posao ne dobiva lako, znate već…

 

Česti ste sugovornik na predstavljanju knjiga. Tu su i Modrić, i Nesbo, i jedan Žižović. Ima li suštinskih razlika među njima? Osjetiš li tokom razgovora nit vodilju koje ćeš se držati? Koliko se pripremaš prije dijaloga?

 

Za Modrića i Nesboa se malko spremim, ti me ljudi ne znaju, pa moraju vrlo brzo steći povjerenje i opustiti se. No, nikada se ne držim pripremljenog do kraja, razgovor mora teći, teme se otvaraju iz odgovora, koja upadica i smijeh su uvijek dobrodošli. Pokušavam dići loptu na volej, na poentu pitanjima. Kada radim s autorima čije knjige znam, a uglavnom onda znam i autore, privatno se spremam do pet minuta ili ni toliko. No, problem zna nastati kada promocije krenu nakon što sam već odavno uredio knjigu i kroz sebe propustio novu gomilu tekstova, pa dobar dio knjige i zaboravio. Onda se moram podsjetiti o čemu se to sve do vraga radilo. Recimo, za predstavljanje knjige Stranka Bojana Žižovića na Fažana Media Festu, a bila mi je prva tog dana, spremio sam se tako što sam pročitao koji intervju i dijelove romana u autobusu. Onda smo sjeli i pričali o knjizi, kažu da je bilo dobro. Za Bljugzu u podne na istom festivalu, se nisam spremao, ona mi je svježa, s Peđom sam odradio dosta promocija i još ga gledam u kvartovskoj birtiji, a pogledamo često i neke tekme zajedno. Kako on pati od humora na mozgu, s njim je lako, a sada se i opustio. Pitam ga o onome što je za njega formativno, što vrišti iz njegove knjige, o filmu, stripu, veliki je čitatelj SF-a, horora i fantastike, pa nećemo sada pričati o diversifikaciji energetskih izvora u Europi. Hm, zašto ne, bio bi to dobar razgovor, on bi nešto dobro lupio.

 

Dobra knjiga ne ovisi o geografiji

 

Na Fažana Media Festu se u razgovoru s Bojanom Žižovićem spomenula i navodna marginalizacija istarskih pisaca u odnosu na pisce koji žive u Zagrebu. Spomenuo se i Tomaš, koji je rekao da 'ostatak Hrvatske ne razumije Istru'. Koje je vaše mišljenje o tome? Jesu li pisci iz Zagreba stvarno u prednosti u odnosu na one iz Istre?

 

Priče o marginalizaciji ovih ili onih su uglavnom luzerske i samoobrambene. Neke razlike postoje: kada ste u velikom gradu imate puno prilika za nastupe. Kada ste u dovoljno velikom gradu koji ima i svoj TV studio, u prednosti ste nad onima koji žive u gradovima bez TV studija. Jasno je da se većina književnog života i festivala odvija u Zagrebu i da će u prednosti biti autori koji su jeftiniji za nastupe, koji žive u samom gradu, jer dovesti nekoga iz Splita znači pokrivati i putne troškove i smještaj i klopu. No, isto tako, na pulskom Sajmu knjige će prednost imati autori Istre i Kvarnera, na 'MFK-u' (Mediteranski festival knjige, op. n.) dalmatinski bazen, na 'KaLibru' Varaždin i okolica, ali uvijek postoji ključan kriterij: da autori imaju novu, dobro zapaženu knjigu. A ta dobra knjiga ne ovisi o geografiji. „Marginalna“ pozicija, posebno ako piše o svojem kraju, može biti itekako produktivna. Imam dosta iskustva s piscima iz sjeverne Hrvatske: Novakom, Gregurom, Željkom Horvat Čeč. Samo ako propišu na kajkavskom, barem dijelom, osigurane su im turneje po toj regiji. Također, mediji uvijek traže nešto novo, nazovimo to i egzotičnim, priče sa sela i planina. Utoliko ta pozicija može biti, ako se bavi lokalnim, i prednost. Najlakše je dobiti medijski prostor za autoricu, jer postoji niz medija koji iz feminističkih ili povijesnih razloga pojačano prate žene. Mainstream medijima je uvijek zanimljiva i biografija. I naravno, celebrityima je uvijek osiguran ulaz u medije i popularnost, ali ne sjećam se da se tu ikada radilo o književnosti. Na koncu, nagrade daju na vidljivosti, a nijednoj nije u interesu da ne podrži ono što žiri smatra najboljim. Bez autorove aktivnosti je vrlo teško skrenuti pozornost medija: netko mora davati intervjue, negdje nastupiti, reći nešto zanimljivo. Uglavnom su najjači i najglasniji, posebno na facebooku, klanovi različitih, listom drugorazrednih autora/ica, koji bi više pažnje koju onda nazivaju pravdom. Mimo svojih knjiga, ili zato što su ih napisali oko milijun, jedino im nije jasno kako se nikoga ne tiču.

 

 

Bilješka o autoru

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritiku, kulturološku publicistiku, esejistiku, putopise… – preferira hibridne žanrove. Uređivao je, između ostaloga, kulturni magazin Godine nove i niz drugih publikacija, izbora, emisija... Za HTV3 snimio je više od 200 epizoda emisije Prekid programa zbog čitanja.Uredio je više od 450 knjiga, od toga više od 400 naslova domaćih i regionalnih autora. Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Za suradnju s Mirkom Ilićem dobio je Zlatnu medalju američkog udruženja dizajnera (koja uopće nije od zlata). Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a od godine 2015. i festival Prvi prozak na vrh jezika. Od 2007. do kolovoza 2015. godine radio je kao urednik domaće i regionalne beletristike i publicistike u izdavačkoj kući Algoritam. 2015. godine osnovao je udrugu Kultipraktik. Trenutno radi kao freelancer i vanjski urednik kod nekoliko nakladnika i kultur-treger za svoju dušu, a za umjetnost, kulturu i obrazovanje generalno. Član je HZSU-a u sekciji književnost i potpredsjednik Hrvatskog društva pisaca. Njegovi autori dobili su sve iole relevantne domaće i regionalne nagrade, i pokoju međunarodnu. Uredio je više od 450 knjiga, od toga više od 400 naslova domaćih i regionalnih autora. Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Jedan je od voditelja i programski savjetnik regionalnog festivala Krokodil iz Beograda i Odakle zovem iz Podgorice. S Emirom Imamovićem Pirkeom i Srećkom Horvatom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), a s udrugom ZaPis iz Zadra KaLibar bestival, koji se preselio u Varaždin. Tijekom 2015. godine pokrenuo je Spikigin, storytelling scenu u Zagrebu. 2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama – Post scriptum. Urednik je programa Mediteranskog festivala knjige od njegova pokretanja 2016. godine i Premium programa Interlibera od 2017. godine. Većim dijelom je osmislio, dizajnirao i koordinira izdašnu (10.000 € bruto) Nagradu Fric za najbolju proznu knjigu. Potpredsjednik je društva pisaca Hrvatske. Većinu raznolikih aktivnosti objedinjuje na svojoj FB stranici. Obećao si je da neće više otvarati nova područja borbe, ali baš mu je nešto zgodno palo na pamet…

 

ALTII KICKOFF MEETING

 

31.03.2021 je održan uvodni sastanak (Kick off meeting) za projekt ALTII. Sastanku su prisustvovali svi partneri projekta :

  • AQUILONIS (koordinator)
  • ZAVOD ANTONA MARTINA SLOMŠKA MARIBOR
  • Srednja ekonomska šola in gimnazija Maribor
  • Tartu Kutsehariduskeskus Estonije
  • Fakultet elektrotehnike i računarstva

 

Posebno nam je drago što je naša gošća bila i predstavnica Agencije za mobilnost i programe Europske Unije,

koja nas je upoznala s aktivnostima u radu AMPEU te nam poželjela puno sreće u provedbi projekta.

Na sastanku smo se međusobno predstavili i upoznali (naravno interaktivno) i porazgovarali o ciljevima i načinu provedbe projekta,

o zaduženjima, vremenskim rokovima i očekivanim rezultatima.

 

Prezentirana je tehnološka osnovica projekta kao i detaljan plan za slijedeća tri mjeseca.

 

Zahvaljujemo svim partnerima na sudjelovanju i započinjemo s prvim aktivnostima.

 

 

RADIONICA O INTERAKTIVNOSTI

 

23.04.2021 je održana prva radionica na temu Interactivity tool workshop - koju su održali dr. sc. Predrag Pale i dr. sc. Juraj Petrović -

diskutirajući s partnerima o prednostima i nedostacima virtualne nastave.

 

Uvod u radionice pripremili su partneri:

 

  • SREDNJA EKONOMSKA ŠOLA IN GIMNAZIJA MARIBOR
  • SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
  • TARTU KUTSEHARIDUSKESKUS iz Estonije
  • ZAVOD ANTONA MARTINA SLOMŠKA MARIBOR
  • koordinator AQUILONIS

 

Prva zajednička radionica bila je više nego korisna u umrežavanju zajedničkih iskustava u nastavi te u razmjeni mišljenja o virtualnim predavanjima i alatima.

 

 

RADIONICA PROVJERE KORISNIČKOG SUČELJA

 

7.05.2021.  je održana radionica provjere korisničkog sučelja. U pripremi za radionicu partneri su imali zadatak u praktičnoj upotrebi analizirati korisnička sučelja nekih raširenijih alata koji se mogu koristiti za povećanje interaktivnosti nastave.

 

Analizirani su sljedeći alati: Aha Slides, Kahoot, Poll Everywhere, Mantimeter, Polly i MS Teams. Dodatno, partneri su za pripremni zadatak trebali isprobati korisničko sučelje budućeg AudIT alata i pripremiti povratnu informaciju o njemu.

 

Partneri su izložili svoje analize i zaključke o poželjnim svojstvima korisničkog sučelja budućeg alata te se kroz diskusiju koja je uslijedila složili da su poželjna svojstva korisničkog sučelja AudIT alata:

  • što veća jednostavnost korištenja i za nastavnika i za učenike
  • intuitivnost i preglednost sučelja
  • odvojeni kanali kojima se postavljaju pitanja (projektor, školska ploča, usmeno ….) od alata za povratnu informaciju
  • mogućnost povratka na odgovore na prethodno postavljena pitanja
  • dodavanje wordcloud pregleda odgovora
  • dodavanje jezičnih prilagodbi za publiku u različitim razinama obrazovanja
  • dodavanje kartica s postavkama odabranog tipa pitanja na sučelje
  • mogućnost skrivanja grafa s prikazom odgovora
  • dodatna pojašnjenja na sučelju i glasovanje

Profesor Predrag Pale također je na radionici održao interaktivno predavanje o korisničkim sučeljima kroz koje su se sudionici upoznali s konceptima: korisničko iskustvo, kognitivni model sustava, affordability, signifiers, mapping, accessibility.

 

 

RADIONICA O INTERAKTIVNOSTI I DEFINIRANJU

 

STRUKTURE MATERIJALA ZA SAMOSTALNO UČENJE

 

4.06.2021 je održana radionica o interaktivnosti i definiranju strukture materijala za samostalno učenje. U pripremi za radionicu partneri su imali zadatak pripremiti 5-10 minutni isječak prezentacije koja je inače uključena u njihov nastavni plan,

a koji je studentima ili učenicima izazovan za savladavanje. Naslovi prezentacija koje su partneri pripremili su: „IT-system specialsits – what do they do?“ (KTH), „Discrete-time Fourier transform“ (FER) i „Vienna congress“ (SEŠ-MB).

Dodatno, partneri su prije ove aktivnosti dobili zadatak provjeriti popis specifikacija i funkcija AudIT alata (O1.A1.3) i po potrebi dopuniti dokument u kojem su navedene.  


U okviru radionice profesor Predrag pale održao je predavanje o učenju u kontekstu kognitivnih teorija učenja s naglaskom na Teoriju kognitivnog opterećenja i Kognitivnu teoriju multimedijskog učenja.

Te teorije iskorištene su kao kontekst za interaktivnost, njenu važnost i ulogu u usvajanju znanja. U diskusiji koja je uslijedila nakon predavanja partneri su razgovarali o svom viđenju interaktivnosti.

U zaključku radionice, interaktivnost je definirana u kontekstu tehnologija koje se u obrazovanju mogu koristiti za pospješivanje interakcije između predavača i publike i u kontekstu metoda koje predavač može koristiti neovisno o dostupnim tehnologijama,

a s ciljem aktivnog uključivanja učenika ili studenata u procesu konstrukcije znanja.

Partneri su održali vlastite prezentacije i u okviru svake diskutirali elemente za interaktivnost koje koriste. Na temelju radionice partneri su postigli zajedničko razumijevanje pojma interaktivnosti koje je preduvjet za daljnje aktivnosti

definiranja vezanih potreba učenika i učitelja (O1.A2.3) te razvoja metodika za podršku interaktivnosti (O1.A2.4). 

 

TRANSNATIONAL PROJECT MEETING U

SREDNJOJ EKONOMSKOJ ŠKOLI I GIMNAZIJI U MARIBORU

 

U četvrtak 30.6.2022. održan je Transnational Project Meeting u Srednjoj ekonomskoj školi i gimnaziji u Mariboru https://www.ses-mb.si/. Projektna domaćica Transnational Project Mitinga bila je Maja Vičić – Krabonja koja je timove iz Fakulteta elektrotehnike i računarstva https://www.fer.unizg.hr/,
Zavoda Antona Martina Slomška Maribor https://www.z-ams.si/index.php/sl/, Tartu Rakendusliku Kolledž / Tartu Vocational College iz Estonije https://voco.ee/ i Aquilonisa  http://www.aquilonis.hr/Poslovanje/altii.html dočekala, te sastanak i cijelu organizaciju događanja odradila na visokom nivou. 
 
Tijekom sastanka je koordinator Aquilonis prezentirao dosadašnje aktivnosti u projektu, status projekta, odličnu ocjenu Agencije za mobilnost i programe EU na jednogodišnji rad projektnog tima, administrativne upute i zahtjeve pred timom. Zatim su partneri prezentirali svoje doprinose na projektu,
te je donijet zaključak kako je tijek projekta potpuno u skladu s planiranim i zacrtanim aktivnostima u prijavi projekta.
 
Na kraju sastanka je napravljen plan rada do kraja projekta, definirane su aktivnosti koje se moraju odraditi, promotivne aktivnosti koje su pred projektnim timom, te se razgovaralo o završnim konferencijama. 
 

 

Po završetku sastanka, cijeli projektni tim je posjetio Zavod Antona Martina Slomška u Mariboru https://www.z-ams.si/index.php/sl/, gdje se razgovaralo o suradnji unutar projekta,  te o mogućim budućim projektima ovog projektnog tima.
 
 
S direktorom dr. sc. Andrej Flogijem se razgovaralo o primjeni rezultata ovog projekta u Zavodu, te u okolnim školama i fakultetima.
 
 
Izvješće drugog transnacinalnog sastanka pogledajte OVDJE!
 
 
 

 

ALTII posjećuje ZAMS (Zavod Antona Martina Slomška, Maribor)

 

Dana 30.6.2022. cijeli projektni tim ALTII projekta posjetio je ZAMS (Zavod Antona Martina Slomška, Maribor).

Tijekom posjeta direktor dr. sc. Andrej Flogi je  projektni tim upoznao s poslovanjem i aktivnostima ovog doista velikog centra.

Razgovaralo se o daljnjoj provedbi projekta ALTII, o administrativnim obvezama partnera kao i o završnoj konferenciji.

Posjet je prošao u vrlo srdačnoj atmosferi i razmjeni korisnih i važnih informacija.

 

 

 

 

U projektu sudjeluju:

 

 

Aquilonis d.o.o. (koordinator)

Aquilonis d.o.o. osnovan je 2005. godine kao prva hrvatska tvrtka specijalizirana za upravljanje znanjem. Misija tvrtke je poticanje primjene učinkovitih metoda poučavanja kroz istraživanja, podučavanje obrazovatelja te specijalizirane projekte.

Aquilonis je osmislio, razvio i uveo niz projekata u području primjene IKT u obrazovanju (www.aquilonis.hr/Poslovanje/projekti.html): Special needs education portal, Special needs education workshops,

uveo je, osmislio, organizirao i ostvario serije webinara: „Učimo zajedno“ (54), Međunarodna razmjena obrazovne prakse (18), Virtualni okrugli stolove o obrazovanju (17), Hrvatska zajednica tehničke kulture i Hrvatsko društvo robotičara, Agencije za mobilnost i programe EU (7),

Programiranje u Pythonu – IPAQ Peta (10) – u okviru projekta Afirmativna nastava i inovativno učenje i poučavanje u gimnazijama u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Fotografije (10) te književnosti (97).

Aquilonis je pomagao ili bio podizvođač u mnogim, a sudjelovao u šest projekta koje je financirala EU uvijek s ulogom primjene IKT za prijenos znanja: „Once upon a time… in Europe“ (priznanje „Best European practice“), LASTTI – Lighthouses and Stations. Trip to Ithaca, ESchool4S,

Handbook for reluctant, struggling and poor readers, EU projekt „Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola“ – Pomorska škola Bakar, Projekt Znanost+ Prirodoslovne škole “Vladimir Prelog” iz Zagreba koji je osmislio 15 novih fakultativnih predmeta,

KKZ_Unlimited_EU_projekt Stoga ono što Aquilonis neprekidno razvija i primjenjuje je metodologija učenja. Ova metodologija je utemeljena na istraživanjima teorija učenja (http://learning-theories.zesoi.fer.hr).

Dodatno je oblikovana i oplemenjena bogatim iskustvom poučavanja koje se neprekidno provjerava na školarcima i studentima; učiteljima, profesorima i ravnateljima; radnicima i menadžerima; političarima i top menadžmentu; umirovljenicima, te ljudima s posebnim potrebama i to u širokom području:

od znanosti i tehnologije, preko poslovanja, tehničkih i upravljačkih vještina do osobnih vještina, pa čak i plesa. Osim toga, 20 godina iskustva u razvoju i korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju pažljivo je uklopljeno u metodologije učenja i poučavanja sa samo jednim ciljem:

unaprijediti rezultate učenja i učiniti učenje ugodnijom i učinkovitijom aktivnošću.

Ključna svojstva Aquilonisove metodologije poučavanja su: aktivno sudjelovanje učenika, rješavanje stvarnih problema i jačanje naučenog tijekom i nakon obrazovanja.

Direktor Aquilonisa dr. sc. Predrag Pale je pored rada na navedenim projektima, na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva uveo (4) ili osuvremenio (2) ukupno šest predmeta u kojima se intenzivno koristi IKT za učenje i podučavanje: Sustavi za vođenje i praćenje procesa,

Podatkovni višemedijski prijenos i računalne mreže, Programska podrška za mjerne i procesne sustave, Računalna forenzika, Vještine komuniciranja i Digitalno obrazovanje.

Pored sustavnog snimanja i objavljivanja snimki svojih predavanja uveo je automatsko snimanje predavanja, te računalnu provjeru znanja, polaganje ispita od kuće bez nadzora i računalno generiranje složenih ispitnih zadataka i društveno korisno učenje.

Aquilonisov veliki doprinos upravljanju i vođenju kako EU tako i svih ostalih projekata koje je vodio ili bio partner očituje se u radu zaposlenika, koji su profesionalci u području vođenja projekata. To su organizirane, strastvene osobe, orijentirane na ciljeve, usmjerene na dovršetak određenih projekata,

osiguravajući pri tome da se aktivnosti provede na vrijeme, unutar opsega i financijskih ulaganja. Pored navedenog, voditelji projekata Aquilonisa, znaju izbjeći rizike ili barem umanjiti njihov utjecaj i konačno, oni razumiju koliko su bitna izvješća odgovarajuća dokumentacija.

Brinu se da budu ispunjeni svi zahtjevi projekata, uključujući ono što je učinjeno, tko je bio uključen i što bi se moglo bolje učiniti u budućnosti.

DOPRINOS KOORDINATORA PROJEKTU ALTII:

Svoje znanje su Aquilonisovi predavači između ostalog, prenosili drugima: npr. INI-nim managerima koje su interaktivnim i radioničkim radom podučavali o upravljanju projektima i o osobnom razvoju

(održane su radionice: Upravljanje projektima, Upravljanje promjenama, Upravljanje stresom, Upravljanje kvalitetom, Upravljanje rizicima, Upravljanje znanjem, prezentacijskim vještinama i upravljanjem sastancima … ).

Manageri su tijekom ovog obrazovanja radili na svojim prijedlozima projekata iz djelokruga INE.

Tvrtka Coca Cola HBC Hrvatska angažirala je tvrtku Aquilonis i četvero njezinih stručnjaka na projektu Coca-Colina podrška mladima – projektu usmjerenom na povećanje kompetencija i zapošljivosti mladih nezaposlenih osoba koje su završile formalno obrazovanje.

Stručnjaci iz tvrtke Aquilonis mladima su diljem Hrvatske održali niz predavanja i radionica iz područja Poslovnog planiranja i potakli ih kako da svoje ideje pretoče u dobar poslovni plan.

Prije 20-tak godina, među prvima u Hrvatskoj, Aquilonis je organizirao i provodio pripremu za PMP certificiranje.

Prije 10-tak godina uveden je sustav za online podučavanje i tečajeve (primjer: Veneto banka – pranje novca).

Zadatak Aquilonisa kao projektnog voditelja, u ovom projektu, provoditi će se kroz trokut projektnih funkcija planiranja, monitoringa i kontrole projekta. Svojim iskustvom, Aquilonisovi zaposlenici su svojim kompetencijama spremni svrhovito i objektivno planirati,

kako vremenski tako i financijski razvoj projekta, projicirati razvoj projektnog tima kroz osmišljenu i projektno poticajnu dinamiku njegovog punjenja i pražnjenja, predvidjeti alate koji će podržavati rad projektnog tima, primijeniti primjerene modela nabave projektnih resursa,

uspostaviti jasne odnose unutar projektnog tima koji neće biti opterećeni međusobnim nadmetanjima, već će biti bazirani na međusobnom razumijevanju i poticanju. Jer, članovi projektnog tima će imati zajednički cilj, koji će se ostvariti kroz rezultate niza međusobno usklađenih, motivirajućih međuciljeva.

Aquilonis je osmislio, organizirao i vodio niz projekata i događanja za Microsoft “Partner’s in learning” program koji je trajao od 2007.-2013. Organizirao je Europski forum inovativnih učitelja 2008. godine i virtualne radionice za učitelje djece s posebnim potrebama, kao i prve hrvatske i međunarodne webinare.

Uspješno surađuje s osnovnom školom u specijalnoj bolnici Krapinske toplice na projektu osposobljavanja mladih odraslih osoba s posebnim potrebama. Cilj obuke je povećati njihove IKT vještine kako bi ujedno poboljšali svoje mogućnosti zapošljavanja.

Bio je partner u projektu Comenius mreže „eSchool4S“ (E-škola za održivost u Dunavskoj regiji) kojemu je cilj bila inkluzija održivog razvoja u srednjoškolski kurikulum. Ideja je bila stvoriti platformu koja će povezati dionike, učitelje i učenike dunavske regije. Ključni dio provedbe projekta bila je digitalna učionica,

popraćena odgovarajućim nastavnim materijalima i resursima (tekstovi, videozapisi, linkovi na web-stranice, aktivnosti za studente, test za provjeru znanja, itd.). Materijale su razvijali projektni partneri. U okviru ovog projekta, Aquilonis je bio zadužen za obuku nastavnika,

osmišljenu da pomogne nastavnicima kako koristiti platformu, materijale i resurse kojima raspolažu.

Bio je partner na Erasmus + projektu „Lighthouses and Stations: Trip to Ithaca“. Cilj projekta bio je stvoriti pedagoški vodič za učitelje u ustanovama za obrazovanje odraslih diljem Europe. Poseban naglasak stavljen je na mlade koji su napustili školu i imigrante.

U vodiču učitelji mogu naći korisne informacije za primjenu IKT-a i niz poduzetničkih vještina. Tema migracija u Europi, učenicima se približila kroz filmove, zbog čega su se učenici lako poistovjetili s tematikom i uključili u proces učenja.

Tijekom projekta ostvareni su korisni rezultati, Aquilonis je kreirao i oblikovao rječnik s lekcijama za osnovnu komunikaciju koji korisnicima pruža lak pristup korisnim riječima i frazama na engleskom, hrvatskom, španjolskom, portugalskom, slovenskom i grčkom jeziku.

Inspiracija za stvaranje rječnika bila su neprocjenjiva iskustva migranta koji su podijelili svoja iskustva s jezičnim barijerama i poteškoćama u stranoj državi bez znanja jezika. Partneri su sami izradili dokumentarce o migrantskim iskustvima.

Aquilonis je bio projektni partner u Grundtvig obrazovnom partnerstvu „Once Upon a Time in Europe“, čiji je cilj bio poticanje čitanja >50-godišnjoj populaciji. Koristila se Moodle platforma za predstavljanje rada projektnih partnera i sudionika.

Projekt je dobio priznanje “European best practice” a tvrtka Aquilonis je prvi projektni partner u Hrvatskoj koji je dobio tako važnu i prestižnu nagradu. Bio je partner i u Erasmus+ projektu “Handbook for reluctant, struggling and poor readers”.

Cilj projekta je bio pomoći nastavnicima srednjih škola, kao i svim zainteresiranim uključenima u rad s neodlučnim, posrnulim i lošim čitateljima.

 

SUDJELOVANJE U EU PROJEKTIMA U ZADNJE TRI GODINE:

EU PROGRAME Year Project Identification of Contract Number Applicant Benenficiary Name
Erasmus + 2017 2016-1-HR01-KA201-022159 X. Gimnazija Ivan Supek Zagreb

 

 

 

Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sveučilište u Zagrebu vodeća je obrazovna institucija u zemlji s 31 fakultetom, 3 umjetničke akademije i raznim sveučilišnim centrima i odjelima.

Kao sveobuhvatno javno srednjoeuropsko sveučilište, UNIZG nudi obrazovne programe u svim znanstvenim područjima (umjetnost, biomedicina, biotehnologija, inženjerstvo, humanističke znanosti, prirodne znanosti i društvene znanosti)

i širok spektar tečajeva na svim razinama studija, od dodiplomskog do postdiplomskog za više od 70 000 učenika. Sveučilište se ističe ne samo u nastavi, već i u istraživanju, pridonoseći s preko 50 posto godišnjem rezultatu istraživanja u Hrvatskoj.

Fakultet elektrotehnike i računarstva najveći je tehnički fakultet i vodeća obrazovna i istraživačka institucija u području elektrotehnike, informacijske i komunikacijske tehnologije i računarstva u Republici Hrvatskoj.

Budući da je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, FER vuče korijene iz Tehničkog fakulteta, osnovanog 1919. godine. 1956. godine odsjeci Tehničkog fakulteta prerasli su u četiri nova fakulteta,

među kojima je i Elektrotehnički fakultet. Fakultet danas nudi značajne obrazovne i istraživačke i razvojne sadržaje, uključujući 35 predavaonica, više od 60 laboratorija, kongresni centar, telekonferencijski centar, središnju knjižnicu

i 12 knjižnica odjela, studentski restoran, sportske i rekreacijske sadržaje na 43308 m2.

Fakultet je organiziran u 12 odsjeka koji predstavljaju središnja mjesta obrazovanja, istraživanja i razvoja u različitim područjima. Sadašnje istraživačko i obrazovno osoblje obuhvaća više od 190 profesora i 202 asistenta u nastavi i istraživanju

te oko 3300 studenata na preddiplomskom i diplomskom studiju i 326 doktorata. Sve te brojke jasno ističu vrlo poletne aktivnosti u nastavi i istraživanju.

Fakultet je razvio vrijednu međunarodnu suradnju s mnogim istraživačkim institucijama širom svijeta, bilo izravno ili kroz među sveučilišnu suradnju.

 

Trenutno FER sudjeluje u 220 projekata, kako EU, tako i nacionalnih, financiranih raznim shemama bespovratnih sredstava:

• HORIZON 2020 – 21 projekt

• BILATERAL – 9 projekata

• ERASMUS + – 6 projekata

• HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST – 106 projekata

• Europski fond za regionalni razvoj – 47 projekata

• Europski socijalni fond – 8 projekata

• Ostalo – 9 projekata

 

DOPRINOS ORGANIZACIJE PROJEKTU ALTII:

Opis prethodnog iskustva i prepoznatljivost Partnera

Kapaciteti FER-a vidni su i kroz OPKK i OPLJUP 2014.-2020. sa ukupno 40 projekata pomoću kojih se FER istakao kao jedan od lidera u prioritetnoj osi Istraživanja, razvoja i inovacija,

te u područjima obrazovanja i dobrog upravljanja. FER je bio vodeća hrvatska institucija po uspješnosti prijava u programu FP7 (u ukupnom iznosu za FER od više od 16 M€)

i nositelj 4 projekta iz poziva „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ (2014.-2016.) sufinanciranih iz EFRR, ukupne vrijednosti veće od 20 Mkn.

Na nacionalnoj razini, FER je nositelj do sada 156 odobrenih projekata pod potporom Hrvatske zaklade za znanost).

 

Izdvajamo projekte:

  1. Napredne metode i tehnologije u znanosti o podatcima i kooperativnim sustavima (DATACROSS) (37,5 Mkn, ESIF 2014-2017, 1.11.2017.- 30.11.2023.)
  2. Kompaktna gradska vakuumska čistilica s univerzalnom platformom za različite vrste pogona i informacijsko komunikacijskim sustavom upravljanja radnim parametrima (RASCOFER-SMART-EV) (30,5 Mkn, ESIF 2014-2017, 1.1.2017.-31.12.2020.)
  3. Primjena hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području biomedicinskog inženjerstva (HKO-BI) (4 Mkn, ESIF 2014-2017, 22.3.2019. -21.3.2021.)
  4. Međunarodni sveučilišni diplomski studijski programi iz elektrotehnike i računarstva (FER-IN) (1,8 Mkn, ESIF 2014-2017, 12.10.2018.- 11.10.2020.)
  5. Iz linije H2020 u provedbi su 33 projekta.

 

Ljudski potencijali Partnera:

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) ima 590 djelatnika, 374 financiranih iz državnog proračuna i 216 iz vlastitih sredstava, od čega je 196 osoba zaposleno u znanstvenonastavnom zvanju.

FER raspolaže s četiri zgrade površine oko 35.000 m2. Djelatnici su okupljeni u 12 zavoda, 3 službe, 3 centra i Središnju knjižnicu.

Centar za potporu istraživanju i radu na projektima podupire istraživanja, rad na projektima i međunarodnu istraživačku suradnju te daje potporu pitanjima intelektualnoga vlasništva i transfera tehnologije.

Centar karijera FER-a je središnje mjesto za pružanje pomoći studentima tijekom i neposredno nakon završetka studija vezane uz razvoj karijere i osobnih vještina studenata.

Centar informacijske potpore osigurava informacijsku i administrativnu podršku svim procesima.

FER je tijekom posljednjih 5 godina osnažio kapacitete nabavom istraživačke opreme ponajprije sredstvima iz međunarodnih istraživačkih projekata te projekata jačanja kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije (>2 M€).

 

SUDJELOVANJE U EU PROJEKTIMA U ZADNJE TRI GODINE:

Broj međunarodnih projekata u posljednjih pet godina čini Fakultet elektrotehnike i računarstva jednom od međunarodno najaktivnijih institucija u Hrvatskoj. Niže su navedeni samo neki od projekata na kojima FER surađuje u posljednje 3 godine:

EU PROGRAME Year Project Identification of Contract Number Applicant Benenficiary Name
Erasmus + 2018 2018-1-PL01-KA202-050820 KFB Polska Sp. z o.o.
Erasmus + 2018 2018-1740/001-001 Obrtničko učilište-Ustanova za obrazovanje odraslih
HORIZON 2020 2017 754450-2017 University of Zagreb Fakulty of Electrical Engineering and Computing
HORIZON 2020 2018 764951-2018 Tampere University of Tecnology, Finska
Erasmus + 2017 2017-1-HR01-KA203-035408 University of Zagreb Fakulty of Electrical Engineering and Computing
Erasmus + 2017 2017-1-PL01-KA202-038577 KFB Polska Sp. z o.o.

 

 

Zavod Antona Martina Slomšeka

Ustanova Zavod Antona Martina Slomšeka osnovan je 1995. godine s ciljem da se pod njegovim pokroviteljstvom osnuje gimnazija Škofijska gimnazija Antona Slomška.

Zavod Antona Martina Slomšeka sadrži nekoliko organizacijskih jedinica za postizanje svoje svrhe: gimnazija AMS, jaslice Montessori, dom za učenike AMS, glazbena škola Glasbena in baletna šola AMS i Međugeneracijska akademija.

Svrha ustanove je osigurati siguran i kvalitetan boravak članovima obitelji aktivnih generacija stanovništva, što znači – za predškolsku djecu, učenike u procesu obrazovanja ili one koji zbog starosti više nisu potpuno neovisni.

Suživot unutar institucije znači razmjenu iskustava i potreba generacija koje bi mogle pridonijeti visokoj razini aktivnog, kreativnog i kvalitetnog života. Ovim konceptom ustanova otvara novi model obrazovnog i socijalnog pristupa koji predstavlja odgovor na društvene probleme koji se tiču otuđenja starije generacije od toka života i mlade generacije od korijena prošlosti.

U tu svrhu ZAMS razvija i njeguje vlastitu međugeneracijsku pedagogiju i socijalnu skrb. ZAMS od nedavno razvija suvremene pristupe poučavanju, uključujući upotrebu interaktivnih ploča i širi ih po cijelom slovenskom teritoriju.

2011. započeli su s primjenom pedagogije 1: 1 u svojim razredima. Sada se njihovo iskustvo prenosi na 10 slovenskih škola koje su započele s pedagogijom 1: 1. U tu svrhu postavili su globalne ciljeve koji mogu poslužiti kao smjernice za daljnji rad i razvoj:

  • Smanjiti digitalnu granicu i potaknuti e-angažman svih generacija,
  • Povećati kompetencije za 21. stoljeće (kritičko razmišljanje, kreativnost, sposobnost rješavanja problema, …)
  • Poboljšati uspjeh i konkurentnost učenika
  • Poboljšati proces podučavanja i učenja učitelja
  • Razviti novu kulturu poučavanja temeljenu na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s učenikom u središtu (fleksibilnost, personalizacija, kombinirani različiti stilovi poučavanja)
  • Razviti socijalne kompetencije učenika

Vizija institucije u sljedećih 5 godina je nastaviti s prepoznatljivošću na slovenskom teritoriju kao renomiranog međugeneracijskog centra i prve inovativne škole u Sloveniji

koja sve generacije povezuje uz pomoć inovativnih pristupa i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Želja je i obratiti pažnju na razvoj samoinicijative i domišljatosti koji predstavljaju sposobnost pojedinaca

da svoje ideje primijene u praksi s ciljem motiviranja što većeg broja mladih da razvijaju vlastite poduzetničke ideje. Za inkubaciju ideja potrebno razvijati prije svega inovativno i kreativno okruženje (studentski inkubator).

 

DOPRINOS PARTNERA PROJEKTU ALTII:

ZAMS pokušava osigurati sigurno okruženje za studente. To pokriva područje obrazovanja, razvoja socijalnih vještina i osobnog rasta.

Studenti mogu imati koristi od alata koji su već primijenjeni u našoj instituciji, kao što su posredovanje, pregovaranje, svakodnevni sastanci s odgajateljima i trenerima, radionice, rasprave i drugo.

Moć socijalnih i emocionalnih vještina ne treba podcjenjivati, jer se posebno mladi odrasli suočavaju s teškim (svakodnevnim) situacijama koje se mogu riješiti na odgovarajući način ako za to imaju alate.

 

SUDJELOVANJE U EU PROJEKTIMA U ZADNJE TRI GODINE:

EU PROGRAME Year Project Identification of Contract Number Applicant Beneficiary Name
ECOCOM 2020 612931-EPP-1-2019-1-TR-SPO-SCP ZAMS
AVCA 2018 2018-1-BG01-KA201-047853 ZAMS
RAEST 2018 2018-1-BG01-KA201-047856 ZAMS

 

 

Srednja ekonomska škola i gimnazija Maribor

Srednja ekonomska škola i gimnazija Maribor broji oko 450 učenika i 40 učitelja. Smještena je u centru Maribora, u blizini željezničke stanice. Učenici dolaze iz Maribora i okolice.

SES-MB je strukovna škola i gimnazija usmjerena na poduzetništvo, kao i na pripremu učenika za daljnje obrazovanje na sveučilištu. Prije 25 godina kao prva škola u Sloveniji pokrenuli su virtualnu tvrtku, koja je sada standard za sve ekonomske škole u zemlji. Drugi je fokus škole razvoj aktivnih (i digitalnih) građanskih kompetencija kod učenika i nastavnika.

DOPRINOS PARTNERA PROJEKTU ALTII:

SES-MB je škola vrlo dobro opremljena modernom tehnologijom. U školi koriste BYOD model korištenja tehnologije u učionici. Dio su nacionalnog projekta “Inovativna učna okolina podprta z IKT” (Inovativna okolina za učenje koju podupire IKT),

gdje se istražuju mogućnosti za uvođenje novih metoda i pristupa učenju kako bi se povećala motivacije učenika, razvile njihove kompetencije, interes za cjeloživotno učenje i kako bi učenici produbili svoje učenje. Učitelji mjesečno pohađaju edukacije o razvoju vlastitih digitalnih vještina i kompetencija.

Maja Vičič Krabonja, voditeljica projekata u SES_MB, bila je uključena u većinu nacionalnih projekata uvođenja IKT-a u škole u posljednjem desetljeću.

Iskusna je trenerica učitelja na temu moderne didaktike i uvođenja IKT-a u proces poučavanja i učenja. Uključena je u različite faze stručnog usavršavanja nastavnika na Filozofskom fakultetu Univerze v Mariboru (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru),

Zavodu republike Slovenije za šolstvo (Nacionalni zavod za obrazovanje Slovenije), Međunarodnom fakultetu za društvene i poslovne studije (Interantional School for Social and Poslovne studije) i mnoge druge. Budući da također predaje povijest i zemljopis u SES-MB ima puno praktičnog znanja i iskustva o korištenju IKT-a u školi.

SUDJELOVANJE U EU PROJEKTIMA U ZADNJE TRI GODINE:

EU PROGRAME Year Project Identification of Contract Number Applicant Beneficiary Name
ECOCOM 2020 612931-EPP-1-2019-1-TR-SPO-SCP ZAMS
AVCA 2018 2018-1-BG01-KA201-047853 ZAMS
RAEST 2018 2018-1-BG01-KA201-047856 ZAMS

 

 

Tartu Kutsehariduskeskus

3000 učenika, plus više od 3000 odraslih koji godišnje pohađaju razne tečajeve.

Vizija biti najprihvatljiviji obrazovni centar u Estoniji koji nudi široku paletu tečajeva. Misija škole je stvoriti mogućnosti za učenje za razvoj majstora koji posjeduju vještine za budućnost.

Škola ima 10 različitih odjela koji uključuju:

  • građevinski i drvni radovi
  • IKT
  • poslovanje i trgovina
  • ljepota i tekstil
  • ugostiteljstvo i turizam
  • tehnologija prerade hrane
  • tehnologija
  • održavanje automobila
  • obrazovanje odraslih
  • planiranje karijere

Otvoreni su za različite oblike suradnje: potpisali su sporazume o suradnji s velikim poduzećima i kontinuirano ažuriraju ponudu obuke u skladu s potrebama tržišta rada. Tartu VEC nudi strukovno obrazovanje zasnovano na suvremenim nastavnim planovima i programima usmjerenim na ishode učenja.

U nastavnoj metodologiji posebnu pozornost posvećuju praktičnim i fleksibilnim oblicima treninga. Danas učenici pohađaju školu na temelju više od 70 različitih kurikuluma, a sve je programe odobrilo estonsko Ministarstvo obrazovanja i istraživanja.

Širok spektar specijalnosti stvara mogućnosti za učenje studentima različitih ciljnih skupina bez obzira na njihovu dob ili naslijeđe.

DOPRINOS PARTNERA PROJEKTU ALTII:

Tartu VEC aktivno sudjeluje u mnogim međunarodnim projektima u području prijenosa inovacija, mobilnosti studenata i osoblja, poboljšavajući suradnju u WBL-u i strateško partnerstvo financirano iz programa Europske unije Erasmus +, Nordplus i Interreg.

Godišnje oko 130 učenika odlazi na razmjenu u inozemstvo, a također primaju i oko 100 učenika iz partnerskih škola. Otprilike 60 članova osoblja svake godine sudjeluje u aktivnostima međunarodne suradnje i učenju u inozemstvu.

Ove školske godine Tartu VEC upravlja s 32 različita projekta (uključujući 2 Erasmus + projekta mobilnosti i 13 Erasmus + KA2 partnerskih projekata (u 12 kao partnerska organizacija).

Također Tartu VEC sudjeluje kao partner u Erasmus + KA3 projektu „Jezgra – kuhanje za budućnost“ (br. 2018-3865 / 001-00).

Svi Tartu VEC projekti centralizirani su, a upravljanje koordinira Tartu VEC projektna jedinica (uključujući dva člana stručnog osoblja – koordinatorica projekta gđa Sigrid Tani i međunarodni koordinator g. Andrei Atškasov).

SUDJELOVANJE U EU PROJEKTIMA U ZADNJE TRI GODINE:

EU PROGRAME Year Project Identification of Contract Number Applicant Beneficiary Name
Erasmus + 2020 2021-1-NO01-KA202-076464 Godalen videregående skole
Erasmus + 2020 2020-1-EE01-KA204-077954 Tartu Kutsehariduskeskus
Erasmus + 2020 2020-1-LT01-KA202-077856 Vilniaus automechanikos ir verslo mokykla
Erasmus + 2020 2020-1-DE03-KA229-077548_5 Elisabeth-Selbert-Schule Hamein
Erasmus + 2019 2020-1-DE02-KA202-0006549 Berufsbildende Schulen 1 Uelzen
Erasmus + 2019 2019-1-FI01-KA202-060841 Careeria-Porvoo
Erasmus + 2019 2019-1-LV01-KA202-060434-P3 VALST Administracijas Skola
Erasmus + 2019 612656-EPP-1-2019-1-FI-EPPKA2-SSA-P Helsinki Business College
Erasmus + 2019 2019-KA116-06 Tartu Kutsehariduskeskus

 

 

Active learning through improved interactivity

 

 

 

 

home icon Web stranica projekta 
   PngItem 1692043 Partneri projekta   meeting Intelektualni rezultati   Diseminacija
             AudIT Interaktivni ekspertni sustav  LMS    Projektni bilteni 
           

Audit alat

qr audit

 IKS  LMS   1. Projektni bilten 
           

 

Makete korisničkog sučelja

 

    LMS - Sustav za upravljanje učenjem    2. Projektni bilten
           

Arhitektura i programski dizajn

 

    Mapa potreba    3. Projektni bilten 
            Korisnički priručnik        4. Projektni bilten 
                   

 

Letak 

 
                    Završna konferencija 
                     

 

 

o projektu 

 

 

S velikim veseljem najavljujemo skori početak novog Erasmus + projekta - "Aktivno učenje kroz poboljšanu interaktivnost - ALTII".

 

Iako već niz godina u cijelom svijetu jača svijest o nužnim bitnim promjenama u obrazovnim sustavima

ne postoji suglasje ni što ni kako treba napraviti.

Međutim dominira vjerovanje, koje proizlazi iz kognitivističkih i konstruktivističkih teorija učenja,

da je učenika potrebno staviti u središte procesa učenja.

Unatočtome, aktivno učenje je još rijetkost u praksi. COVIDOM-19 izazvana ograničenja u nastavi ubrzala su primjenu IKT,

Interneta, video lekcija i video prijenosa predavanja.

Svejedno, predavanja ostaju dominanti način podučavanja bilo u nastavi u živo bilo na daljinu.

Pri tome i dalje su pretežito jednosmjerno prenošenje informacija.

Nužno je promijeniti pasivna predavanja u interaktivna čime će započeti aktivnija uloga učenika u procesu obrazovanja.

 

Čestim i primjerenim postavljanjem pitanja učenicima te njihovim poticanjem da sami traže rješenje na probleme koje iznosi nastavnik,

kao i poticanjem da sami postavljaju spontana pitanja tijekom predavanja u bitnom se može podići kvaliteta usvojenog znanja

i razumijevanje.

Prepreka tome je osobno neiskustvo nastavnika u aktivnom učenju te nenaviknutost učenika na postavljanje pitanja

i aktivno traženje odgovora.

 

Projekt je usmjeren na izradu inovativnog alata za poticanje interaktivnosti na predavanju AudIT

koji će imati svojstva koja se ne nalaze u sada dostupnim alatima za provjeru znanja i interakciju.

Objedinit će poznata svojstva te ih prilagoditi potrebama učenika i učitelja. Inovativnim svojstvima kao što je bodovanje unikatnih odgovora,

mogućnost da učenik istovremeno odgovara i anonimno i pod svojim imenom,

mogućnost da se odgovori usmjeravaju u bilo koju aplikaciju poput umnih mapa i igara,

bitno će se podići motivacija učenika da aktivno sudjeluju u predavanju.

Nizom inovativnih rješenja olakšat će se primjena alata učiteljima bez obzira na obrazovnu situaciju,

okoliš i tehnološku opremljenost u kojoj se nađu.

Inovativnost alata je i što njegovo korištenje neće zahtijevati održavanje niti proširivanje resursa poslužitelja

kad ga koristi vrlo veliki broj korisnika.

Primarna ciljna supina korisnika projekta su nastavnici predmetne nastave u osnovnim i srednjim školama.

 

Škole partneri u projektu će stvoriti jezgru od 50 iskusnih praktičara koji će stvarati metodičke upute za potencijalne korisnike

kako bi im konkretnim primjerima dali znanje i ideje kako da primjene interaktivnosti u vlastitoj nastavi.

Kako bi učiteljima olakšali korištenje AudIT-a, konzorcijski partneri će izraditi i LMS

(Learning Management System - sustav za upravljanje učenjem)

s metodičkim uputama i primjerima.

LMS sustav bit će koncipiran kao materijal za samoučenje i učiteljima će omogućiti dodatnu edukaciju

i ideje kako poboljšati interaktivnost na nastavi uz korištenje AudIT-a.

 

AudIT će pratiti i interaktivni ekspertni sustavi za korištenje ( tekst, snimke, video - koncipirani kao stablo odluke

koji će učitelje jednostavno i lako voditi do odgovora) i interaktivni ekspertni sustav za instalaciju

(ako učitelji žele imati kopiju AudITa na vlastitom serveru - radi pouzdanosti, dodavanaj funkcionalosti

ili privatnosti odgovora i pitanja učenika).

Mrežne stranice projekta će sadržati tekstualne i video upute, ekspertni sustav, te bazu dobre prakse

kao i adresar iskusnijih praktičara spremnih pomagati novim zainteresiranim nastavnicima.

 

Rezultati projekta će se diseminirati putem obrazovnih vlasti, strukovnih udruga i medija u sve zemlje EU i kandidate.

Očekuje se da će dugoročno rezultati projekta omogućiti svakom zainteresiranom učitelju da poveća interaktivnost svojih predavanja

i drugih obrazovnih aktivnosti.

Time će učenici početi zauzimati aktivnu ulogu u procesu usvajanja znanja što vodi postizanju viših obrazovnih ishoda.

 

 

 

Ova publikacija nastala je uz financijsku pomoć Europske unije.
Za sadržaj publikacije isključivo je odgovoran autor i ni na koji se
način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

 

 

103. Pisci na mreži, 31. ožujka (srijeda) 2021. u 17 sati: Lidija Deduš

Pogledajte snimku susreta!

 

Gošća 103. programa Pisci na mreži bit će Lidija Deduš čiji je nova knjiga pjesama Razglednice iz prašnjave republike predložena čitateljima kao lijepo društvo jer njezine govore „slično kao razglednice, o unutarnjim, što mislim i kako sam, i vanjskim, gdje sam i što vidim, prostorima. Nisu ti prostori jednostavni, nego često višestruki i beskonačni, kao zečja rupa mlade Alise, pa još i uzajamno rezoniraju i kada za to na prvi pogled nema rezona“. Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Lidijom Deduš, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Lidijom Deduš, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Lidiji Deduš da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

L. Deduš, Apatridi i ostale čudne ličnosti, izbor, 2018.

L. Deduš, Ništa od najavljivanog kraja svijeta, izbor, 2019.

L. Deduš, Razglednice iz prašnjave republike, izbor, 2020

 

Linkovi

http://strane.ba/author/lidijadedus/

https://www.jergovic.com/author/dedus/

http://afirmator.org/poezija-lidije-dedus/

https://ne-ma.net/2016/12/31/lidija-dedus-pjesme/

http://agoncasopis.com/arhiva/stari_sajt/broj_31/poezija/7_lidija_dedus.html

https://www.kriticnamasa.com/item.php?id=1034

https://knjizevnostuzivo.org/tag/lidija-dedus/

http://blacksheep.rs/tag/lidija-dedus

https://www.europenowjournal.org/2017/02/28/two-poems-by-lidija-dedus/

https://lupiga.com/vijesti/autorice-u-gostima-ponedjeljkom-pet-pjesama-lidije-dedus

https://eckermann.org.rs/author/lidija-dedus/

http://enklava.rs/poezija/225201/lidija-dedus-niz-svijet-u-kontralihtu.html

https://libartes.rs/autori/lidija-dedus/

https://nomad.ba/regionelle-lidija-dedus

https://nomad.ba/dedus-popisivac-stanovnistva

https://astronaut.ba/proza/lidija-dedus-male-price/

http://radio.hrt.hr/ep/poezija-naglas/250402/

http://radio.hrt.hr/ep/rijeci-i-rijeci/251244/

www.rts.rs/page/radio/sr/story/1466/.../lidija-dedus-pesme-.html

 

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Barbaroša-Šikić, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO


Korana Serdarević

Ruganje zapovijedima 21. stoljeća

(Lidija Deduš : Apatridi i ostale čudne ličnosti, Treći trg, Beograd, 2018)

 

Mnoge knjige progovore već svojim naslovom. On im stoji kao okvir, ujedno i dio slike, strelica koji ukazuje na mjesto iz kojeg ćemo uzimati dodatna značenja. Malena knjiga minimalističkog, a pamtljivog dizajna, jedna tamna glava spremna za rez, i ironijski diskurs već u podnaslovu: tu će se naći „čudne ličnosti“. Da i nisam znala što imam u rukama, pretpostavljala bih da to neki lirski glas već iznosi sebe – koje su ličnosti svijetu čudnije od onih pjesničkih? No prva riječ, ona masnije otisnuta, o ovoj zbirci govori puno više.

Apatrid, ničiji državljanin ili u ovom slučaju točnije – državljanka nepostojeće države, žarište je prve zbirke pjesama Lidije Deduš, čije porijeklo onima koji razumiju jezik pjesama odmahpostaje ključić za otvaranje semiotike: rođenjem (1977) Banjalučanka, (prekinutim) odrastanjem Sarajka, sadašnjom zrelošću Varaždinka. Zbirka je objavljena kao nagrada Beogradskog festivala poezije i knjige „Trgni se! Poezija!“, ali autorica nije tek njome izašla na regionalnu književnu scenu. Osim pjesama u raznim časopisima i na portalima, znakovito je možda napomenuti da je jedna od autorica zastupljenih u antologiji Ovo nije dom – pesnikinje o migraciji 2017. godine.

Zbirka Apatridi i ostale čudne ličnostisastoji se od 46 uglavnom astrofičnih pjesama koje karakterizira ritmizirani govor lišen patetike i literarne estetizacije stvarnosti, čija se snaga koncentrira oko začudne izravnosti lirskog subjekta koji se predstavlja unutar četiri ciklusa: „Apatridi“, „Moj čovjek“, „Pet pravila za optimizam“ i „Naš tuđi auto bez kotača“. Najsnažnija, a onda i najuspješnija dva ciklusa – prvi i posljednji – simuliraju tematski i/ili egzistencijalistički neku vrstu zaokružene kompozicije, koja se uočava nakon detaljnije raščlambe.

Deset pjesama prvog i naslovnog ciklusa objašnjavaju srž lirske boli, vraćajući se u rodnu Bosnu i ratno Sarajevo, gdje se lirski subjekt zatekao u osjetljivim, tinejdžerskim godinama. Jasno je već u prvih nekoliko pjesama da je riječ o prikazu geneze jednog iskustvenog apatrida, izbjeglice, osobe čija je domovina nestala. Takva je osoba „čudna“, nužno razrušena, ali i prosta, iskrena, često toliko otvorena prema svom čitatelju da se ostvaruje dojam grubosti. Njezini iskazi, koliko god je jasno mjesto krvarenja i boli, iznenađujuće su označeni manjkom sentimenta i nemilosrdnošću lirskoga „ja“ prvenstveno prema samome sebi. Odlukom da stvari nazove prvim, jasnim nazivnikom, odluka je da se stvarnost ne pretvara u ljepotu, makar se radilo o svijetu poezije.

Pjesnički glas zato radije svoje stanje označi psovkom („imam / potrebu američkom predsjedniku reći nek se nosi / u pičku materinu“), u narativnijim, gotovo ispovjednim pjesmama obraća se čitatelju izravno, s dozom očaja („shvaćaš?“) i varira od brutalnosti slika („tebi dođe da pojedeš samog sebe“) do povremenih kratkih bljeskova iz memoara o izgubljenim prostorima i vremenima („i nikoga nema od kupine / džem da spremi / pa da ljeti, kao nekad, uz cestu da prodaje.“). Zrelijem, odraslijem lirskom subjektu pripadaju i elementi autoironije i nacionalnog prkosa, najglasniji u pjesmi „Znakovi pored puta“, ali i subjektu koji očuđuje ono što je sveprisutno, što se podrazumijeva kao dio suvremene zbilje („Srbska kuća“). U svakom je slučaju, naravno, riječ o širenju tematike s intimne na onu socijalnu, društveno-kritičku.

Najsnažnija mjesta ovog prvog, uspjelog ciklusa čine pjesme „Treće lice“ i „Pi“. Gotovo dramska napetost pjesme „Treće lice“ stvara se u paničnom ritmu i stalnom ponavljanju tvrdnje „moram biti konzistentna“, koja unaprijed sugerira obrnuto svojstvo: osoba je u rasapu, unutarnjem nemiru, izgubljenosti, izmučena osjećajem nepripadanja, te tvrdnje „desit će se nešto loše“, koja otkriva strah kao nadmoćni phobos, pokretač koji se oslikava upravo „moranjem“ ovoga ili onoga. Pjesnički apatrid je dakle označen katastrofom koja je zadržana u prošlosti, ali koja svijet percipira kao nesiguran, tuđi, kao mjesto preživljavanja.

Pjesma „Pi“ iracionalnost priziva već naslovom, a kompozicijski je postavljena u odnos između pojma apatrida – onoga koji „nema“ te, paradoksalno, svega što lirski subjekt „ima“. Istekla putovnica, rodni list nepostojeće država, žuti izbjeglički karton, unicefove bilježnice motivi su koji gomilaju beskonačan niz nečeg što izaziva nesuglasje u lirskom subjektu, ona ima nešto čega naizgled nema, poput kutova na rubovima kružnice.

Da se ciklusi na kojima se gradi ova zbirka simplificiraju i značenjski rastvore, moglo bi se govoriti o prvom ciklusu kao ciklusu porijekla, uzroku klizećeg identiteta lirskog subjekta, dok dva središnja ciklusa pokušavaju nadvladati vlastiti rastroj: bilo ljubavlju („Moj čovjek“), bilo banalizacijom svakodnevnih radnji odraslog čovjeka u potrazi za srećom („Pet pravila za optimizam“). Oba se ciklusa poigravaju parodiranjem suvremenih savjeta za bolji i ispunjeniji život, što se opet otkriva već naslovima koji iskaču iz pjesničkog diskursa („Kako osvojiti zgoditak na lutriji“; „Kako sačuvati ljubavnu svježinu“, „Kako doći do pravih odgovora“).

Deduš ovdje često uspijeva lakim, razumljivim stihom izazvati humor, koji je uvijek na rizičnoj razini kiselosti jer se temelji na ismijavanju duha vremena koji putokaze za zdravlje i zadovoljstvo zabada na raskrižju kolektivne apatije i beznađa („kao prvo: odreknite se svega“). Ipak, 21. stoljeće i ruganje njegovim zapovijedima samo je prividna tema i prostor nelagode otvara se ponovo postupkom ispitivanja čitatelja („a ti?“) koji je već stjeran u kut stalnom prisutnošću modalnog glagola morati. Postoje tu i otvoreni izrazi malih, gotovo dječjih pobuna i prkosa koji zbog spontanog, govornog pjesničkog jezika i začudnih misli na samom kraju ostavljaju dojam dirljive iskrenosti.

 

i tako mi prođe nedjelja, i pokvari se kuhalo za vodu,

i pregori mi žarulja, i razbijem dva tanjura,

i izgori mi pegla, i oljušti se zid, i stigne mi ponedjeljak,

i ustanem u ranu zoru, i skuham kavu, u upalim svjetlo u

kupaonici,

i pustim vodu u lavabo, i izađem iz stana

i osjetim nelagodu što postojim, ali

odgodim se na tjedan dana.

 

(Odgodim se na tjedan dana)

 

„Naš tuđi auto bez kotača“, posljednji ciklus koji zatvara zbirku, kao da je smješten u polje (samo)priznanja, istine i sadašnjosti. Deduš u njemu svojega apatrida postavlja u stanje rezignacije, psovke su prigušene, a bunt je ustupio mjesto prihvaćanju. Ovdje, u konačnici, kao da je riječ o skidanju svih maski samozavaravanja, pa se stihovi vrlo uspješne pjesme „Dragi Morrissey“ čitaju kao objašnjenje ironijskog tona prethodnih ciklusa, nabrajanja svakodnevnih radnji i ljubavnih anegdota („nitko ne želi slušati tuđe vapaje upomoć / niti znati o tome da je netko u depresiji / i nitko ne shvaća ozbiljno taj tvoj cry for help“). Čini se, stoga, ako se osvrnemo upravo iz ove točke, da je pjesnički glas govorio o nebitnom samo da bi mogao šutjeti o bitnom.

I upravo stoga posljednja pjesma, „Bolji život“, sva ponovo zaogrnuta u poziciju „imanja“, vraća čitateljevu svijet u pravi prostor nemanja, koji se sada širi puno dalje od pojma apatrida, i svaki čovjek postaje u uspjelom izvrtanju vrijednosti sasvim „čudna ličnost“ koja zatvara oči pred očitim:

 

prazne svakodnevne ponovnosti neće promijeniti činjenicu da

imaš obitelj auto izlete mora babe ugibalište supermarket želju

da te netko uvjeri u suprotno od razočaranja

da je ovo

sve.

 

Zaključno, prva zbirkaLidije Deduš uspjela je prikazati obilježja izgrađenog pjesničkog glasa koji je u svim pjesmama dosljedan izravnošću, jednostavnošću jezika, ironijom kao osnovnim sredstvom i specifičnim postupcima da uperi pozornost u neizrečeno. Pritom ostaje činjenica da su najsnažniji ciklusi prvi i posljednji, oni koji dokazuju moć pjesništva da na sebi svojstven način ipak jasno progovori o velikim temama. U ovoj se zbirci zato motivi rata, prekinutog odrastanja i izgubljene domovine prepoznaju kao geneza pjesničkoga glasa, onoga koji progovara iz sadašnje zrelosti, svjestan da su ga odredila zbivanja koja su svijet zauvijek učinila prostorom straha, nelagode i „moranja“. Upravo se stoga u stihovima koji tematiziraju dugoročne posljedice rata, a ne onima koje ironiziraju svakodnevne radnje jednog pomalo hladnog 21. stoljeća, nalazi najsnažniji domet Apatrida.

 

Moderna vremena, 2018.

https://mvinfo.hr/clanak/lidija-dedus-apatridi-i-ostale-cudne-licnosti

 

 

 

Bilješka o autorici

Lidija Deduš rođena je 1977. godine. Objavila je tri zbirke poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti (Treći trg, Beograd, 2018), Ništa od najavljivanog kraja svijeta (Treći trg, Beograd, 2019) i Razglednice iz prašnjave republike (Jesenski i Turk, Zagreb, 2020). Pjesme su joj prevođene na engleski i grčki jezik i zastupljene u antologiji Ovo nije dom – pesnikinje o migraciji koju su uredile Vitomirka Trebovac i Jelena Anđelovska za Rekonstrukciju Ženski Fond i Bulevar Books, Novi Sad, 2017. i u dvojezičnoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Athena, 2020.

Pjesme i kratka proza objavljivani su joj u časopisima i književnim internetskim portalima u regiji te čitani u emisijama „Poezija naglas“ i „Riječi i riječi“ na Hrvatskom radiju i u emisijama „Tokovi poezije“ i „Rimovanje“ na Radiju Beograd. Finalistica natječaja za kratku priču „Vranac“ 2016. godine i natječaja „Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama“ 2017. godine te pobjednica natječaja „Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama“ 2019. godine. Dobitnica druge nagrade za najbolju neobjavljenu pjesmu na natječaju Gradske knjižnice Solin 2016. godine. Pjesme su joj prevođene na engleski jezik i objavljene u časopisima Europe Now sveučilišta Columbia iz New Yorka i The Well Review iz Irske. Zbirke Apatridi i ostale čudne ličnosti i Ništa od najavljivanog kraja svijeta su se obje našle u širem izboru za nagradu Biljana Jovanović Srpskog književnog društva. Član je Hrvatskog društva pisaca i udruge Katapult koja se bavi promicanjem književne kulture i pisane riječi. Živi, radi i piše u Varaždinu.


 

  1. Pisci na mreži - Jurica Pavičić
  2. Pisci na mreži - Stanko Andrić
  3. OA Community
  4. Pisci na mreži - Branko Čegec, Zoran Ferić, Evelina Rudan, Neven Ušumović i Olja Savičević Ivančević

Potkategorije

Pisci na mreži